To je, kako je "Danu" nezvanično potvrđeno, urađeno jer do srijede uveče nisu uspjeli da provjere i usvoje svu dokumentaciju. Svi članovi TK su bili saglasni da rad treba produžiti na još sedam dana, kako bi u tom roku pripremili svu potrebnu dokumentaciju.
Ovo je drugi put da se produžava rad Tenderske komisije, a tenderski postupak za davanje koncesija za aerodrome traje skoro šest godina. Ovaj put je rad TK produžen jer su za to bili svi članovi, dok je početkom juna njihov rad produžen nakon pritisaka članova bliskih premijeru Milojku Spajiću i ministru finansija Novici Vukoviću, kao i konsultanata iz IFC-a koji su pisali članovima Vlade i govorili da ne mogu da potvrde odluku Tenderske komisije.
Tada je Tenderska komisija, čiji je predsjednik Nik Đeljošaj, bodovala tehničke ponude i po njihovim bodovanjima, ponuda južnokorejske kompanije Inčon internešenl airports korporejšn (IIAC) nije imala dovoljan broj bodova da prođe u narednu fazu tenderskog postupka, dok je ponuda Korporasion Amerika airports (CAAP) prošla u narednu fazu. Ta odluka je značila da Inčon ispada iz trke za koncesiju.
Tada je plasirana nezvanična spin informacija da je troje članova podnijelo ostavke i da se konsultant povlači iz cijelog postupka, što nije bilo tačno, ali je bilo uvod u pismo IFC-a u kom je naveo da ne može da potvrdi odluku TK. To je dovelo do toga da se prvo sastanu lideri političkih partija i "razgovaraju" o tenderskom postupku, a potom i da se na insistiranje Vlade produži rad Tenderske komisije na mjesec dana.
Nakon što je produžen rad TK, ponovilo se bodovanje. Konsultant je navodno rekao članovima da ne mogu da ocijene ponude ponuđača sa nula bodova. Članovi su to prihvatili i ponovo bodovali iste ponude. Nakon novog bodovanja Inčon je dobio dovoljan broj bodova i prošao u narednu rundu, koja je značila otvaranje finansijskih ponuda.
Međutim, prema dostupnim informacijama, tokom ovog postupka su narušeni osnovni principi javnih nabavki. Tačnije, mijenjanje sistema bodovanja usred tenderske procedure predstavlja ozbiljno kršenje tenderskih pravila. Shodno zakonu o javnim nabavkama, sistem i način bodovanja ne mogu se mijenjati tokom trajanja postupka, jer je to osnovni postulat transparentnosti i jednakosti među ponuđačima.
Iako bi rad TK trebalo da bude nezavisan i bez bilo kakvih uticaja, mediji su pisali i da je Spajić zatražio od ministara čiji su zaposleni članovi TK da završe tehnički dio posla ocjenjivanja, odnosno rangiranja ponuda, u roku i da rezultate potvrdi IFC, a da se nakon toga materijal pošalje Vladi.
Čak je tokom vikenda plasirana informacija da bi Vlada trebalo da odlučuje o koncesiji za aerodrome na sjednici 17. jula. Još jedan spin, koji nije imao nikakvo utemeljenje u realnosti, jer sve i da je komisija završila sa radom 9. jula, prije 25. jula, odnosno roka od 15 dana za žalbe nekog od ponuđača. Ukoliko bi se žalio neko od ponuđača, na primjer CAAP, koji je to i najavio, nakon što je ponovo bodovana ponuda Inčona, onda bi to značilo da bi se tek nakon dodatnih još 30 dana moglo ići pred Vladom da donese odluku o koncesiji. S obzirom da je rad produžen do 16. jula, to znači da ukoliko bude žalbe, prije septembra se neće donijeti odluka o aerodromima.
Prošle sedmice Tenderska komisija je ocijenila da je ponuda Inčona prvorangirana. Oni su imali preko 96 bodova, a luksemburško-američki konzorcijum preko 65 bodova.
Kao što se da zaključiti, jedan jako kompromitovani postupak, koji ne služi na čast Crnoj Gori. Posebno ne, ako se ima u vidu da se šest godina čekalo da se dočekaju ponude zainteresovanih kompanija.
Ali i uvod u dostavljanje ponuda je nagovještavao da je moguće da dođe do ovakvih dešavanja. Naime, prije određivanja roka za dostavljanje ponuda, izmijenjen je uslov koji se odnosi na jednokratnu naknadu. Do tada je jednokratnu naknadu od minimum 100 miliona trebalo isplatiti u roku od godinu dana, da bi nakon izmjene uslova, bilo predviđeno da se jednokratna naknada isplati u roku od mjesec dana od dana dodjele koncesije. Zbog toga je francusko-turski konzorcijum Aeroport de Pari i TAV odustao od dostavljanja ponude.
Kada se na sve to doda da je tenderski postupak započet novembra 2019. godine, da je prekinut najprije zbog pandemije, da potom ni Vlada Zdravka Krivokapića, a ni Dritana Abazovića nisu donosile odluku o tenderu, da je komisija za šest godina imala tri različita sastava, dolazi se do jedinog logičnog zaključka. Da se ovaj postupak nije trebao ni sprovoditi i da odluka koja bude donesena, sigurno neće biti čista, ni legitimna, zbog svega što se izdešavalo od 2019. godine, a posebno u posljednjih mjesec i po dana. Dio ministara i jeste za to da država razvija aerodrome, ali šta će na kraju biti odluka Vlade, saznaćemo u narednim mjesecima.
