Prosječna neto plata u javnom sektoru daleko je viša nego u privatnom, što jasno pokazuje da državi nije stalo do razvoja privrede i boljeg standarda svih njenih građana, smatra Radovan Tošković, predsjednik NVO "Borba protiv siromaštva".

On u razgovoru za "Dan" ocjenjuje da niko od nadležnih u Crnoj Gori očigledno ne želi da realno sagleda kako žive građani, iako su im usta puna evropskih vrijednosti.

– Ako već težimo evropskim vrijednostima, red je da imamo i evropski standard. Nama se i dalje troškovi života obračunavaju na osnovu minimalne potrošačke korpe, a ne realne, kao da nemamo pravo da živimo kao i drugi. Zbog toga naša primanja, nezavisno od toga da li je riječ o platama ili penzijama, nisu usklađena sa realnim potrebama. Minimalna potrošačka korpa ne odgovara realnim životnim potrebama, već smo svi svjesni da je stvarna inflacija mnogo veća nego što nam to predstavljaju nadležni – kaže Tošković.

Kako je dodao, kod obračuna minimalne korpe nadležni ne obraćaju pažnju na stvarne, realne troškove koje ima svaki građanin.

– Tu nema troškova energetike, odjeće, obuće, troškova za djecu za školu, zdravstvenih potreba, kulturnih potreba i slično. Na primjer, u Češkoj i Slovačkoj, koje su, kao i mi, bile komunističke države koje su prošle tranziciju, potrošačke korpe sadrže po 320 artikala. Nadležni moraju da zastanu i sebi priznaju da ogroman dio naroda u Crnoj Gori veoma teško živi – istakao je Tošković.

On ističe da država mora konačno stati na put partijskom zapošljavanju, smanjiti javni sektor, tačnije racionalizovati ga, jer ovako šalju jasnu poruku da nema budućnosti u privatnom sektoru.

– Radnici u privatnom sektoru su većinom vezani za minimalnu zaradu, a inflacija konstantno raste. Privatnik nije obavezan nikakvim zakonom da mora usklađivati zarade u skladu sa inflacijom. Živimo u paradoksalnom sistemu, gdje ljudi koji stvaraju dohodak ovom društvu imaju mnogo niža primanja nego oni koji su na državnim jaslama. Prosto nevjerovatno zvuči da svaki treći radnik u državi prima platu iz budžeta – rekao je Tošković.

Prema njegovom mišljenju, ako država nešto konkretno ne preduzme u narednom periodu, doći će do razaranja kompletnog društva.

– Ljudi bježe iz privatnog sektora, a ako ne mogu da se zaposle u javnom, odlaze iz zemlje. Nejednakost pri podizanju zarada prosto tjera ljude, jer moraju ići trbuhom za kruhom – naglasio je Tošković.

Prema poslednjim podacima Monstata, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u septembru su u prosjeku bile više za 0,8 odsto u odnosu na avgust, dok je godišnja inflacija iznosila 7,9 odsto.

Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama cipele i ostala obuća, gorivo i mazivo za motorna vozila, odjeća, čvrsta goriva, ostali uređaji, predmeti i proizvodi za ličnu njegu, obrazovanje i stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište. Potrošačke cijene u periodu januar–septembar 2023. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su više za 9,9 odsto.