Time se, kaže, podržava održivost i stabilizacija javnog duga.

- Crna Gora i dalje vraća dugove koji su nastali u periodu prije 2020. godine, dok se svako novo zaduženje koristi za otplatu tih starih obaveza, a ne za tekuću potrošnju – uključujući plate, penzije i socijalna davanja. Ovakav pristup omogućava stabilizaciju javnih finansija i smanjenje rizika u upravljanju javnim dugom - rekao je Turković. 

Kako navodi, ko god prati makroekonomske pokazatelje zna da se nivo javnog duga mjeri u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), jer jedino taj pokazatelj realno prikazuje sposobnost jedne zemlje da servisira svoj dug u odnosu na ekonomsku snagu.

- U tom kontekstu, Crna Gora tek u poslednje tri godine (2023–2025) ima javni dug unutar Mastriškog kriterijuma od 60% BDP-a, što predstavlja značajan napredak u upravljanju javnim finansijama. Projekcije pokazuju da će se ovaj trend održati i u narednim godinama, sa ciljem da se nivo javnog duga zadrži ispod 60% do 2028. godine - piše Turković na mreži "X".