To je precizirano u Završnom računu budžeta za 2024. godinu koji je Vlada juče dostavila Skupštini. Vlada je završni račun usvojila na sjednici početkom juna, a zakonodavnom domu ga je predala desetak dana prije nego što će Državna revizorska institucija da objavi finansijsku i reviziju pravilnosti na završni račun za 2024. godinu.
Primici budžeta u prošloj godini iznosili su 3,72 milijarde, a činili su ih tekući prihodi sa 2,71 milijardom, uzeti zajmovi sa 942,1 milion, donacije i transferi skoro 41 milion, primici od otplate kredita 20,3 miliona i primici od prodaje imovine 2,4 miliona.
Tekući prihodi odnose se na 1,97 milijardi od poreza, 584,7 miliona od doprinosa, 16,3 miliona od taksi, 53,1 milion od naknada, dok se 92,2 miliona odnose na ostale prihode.
Kada su u pitanju izdaci vlade Milojka Spajića, oni su iznosili 3,51 milijardu eura. Na tekući budžet se odnose 1,4 milijarde izdataka, 534,3 miliona na transakcije finansiranja, 251,65 miliona na kapitalni budžet, 1,25 milijardi na budžete državnih fondova i skoro 49 miliona na rezerve. Depoziti Vlade su iznosili 289,2 miliona.
Gotovinski deficit u prošloj godini je iznosio 247,5 miliona, a korigovani deficit 258,8 miliona.
Na otplatu duga Vlada je dala 495,6 miliona eura, od čega se na otplatu glavnice rezidentima odnosi 206,8 miliona, a na otplatu glavnice nerezidentima 288,9 miliona. Ministarstvo finansija (MF), koje vodi Novica Vuković, i dalje plaća dugove od prije 2020. godine, odnosno iz vremena prethodne vlasti, čija je glavna poluga bio DPS. Od 2027. godine na naplatu dolaze pozajmice vlasti koje su zasjele u fotelje nakon izbora 30. avgusta 2020. godine. Tačnije, tada ćemo morati da vratimo dug za emisiju obveznica od 750 miliona, koja je realizovana nekoliko dana nakon promjene vlasti 2020. godine. Tu pozajmicu je realizovalo MF, kada je na njenom čelu bio sadašnji premijer Spajić.
Vlada je prošle godine pozajmila 942 miliona isključivo iz inostranih izvora. Najveća pozajmica je realizovana kroz emisiju obveznica u dolarima. Emisija u dolarima je iznosila 750 miliona, da bi kasnije bio ugovoren hedžing aranžman, pa je iznos zaduženja u eurima iznosio 687 miliona.
Na bruto zarade državnog aparata, iz budžeta je lani izdvojeno preko 675 miliona eura. Od toga se na neto zarade odnosi 505,9 miliona. Međunarodni monetarni fond je prošle sedmice u završnoj izjavi skrenuo pažnju Vladi da je potrebno ograničiti budžet za zarade u javnom sektoru i upozorio da budžet za plate ne smije da raste iznad procenta rasta inflacije. To bi, kako su naveli, napravilo dodatni pritisak na finansije Crne Gore.
Kada su u pitanju rashodi za materijal, Vlada je tu potrošila 40 miliona. Na gorivo su dali skoro 11 miliona, a na energiju 8,3 miliona.
Rashodi za usluge su iznosili 81,3 miliona, gdje se najveći dio odnosi na konsultantske usluge – 36,2 miliona. Taj iznos je za četiri miliona eura veći od planiranih sredstava za konsultante.
Službena putovanja državnih funkcionera i službenika građane su koštala 8,4 miliona, dok su troškovi reprezentacije bili 910 hiljada. Telefonske, odnosno komunikacione usluge plaćene su iz budžeta 5,9 miliona eura.
Skupština bi do kraja godine trebalo da razmatra završni račun budžeta Vlade. DRI će svoj izvještaj o reviziji završnog računa objaviti do 15. oktobra.
