Crnogorska privreda je u toku prethodnih decenija propala, brojni radnici ostali su bez svojih poslova, zarada ali i krova nad glavom, međutim, i poslije silaska s vlasti višedecenijskog režima u Crnoj Gori se i dalje ćuti o slomu i pljački crnogorske privrede. Do danas niko nije pokrenuo pitanje odgovornosti utroška novčanih sredstava za Kombinat aluminijuma (KAP) koja su dodijeljena kako bi KAP ostao u životu, a to je samo jedan od primjera brojnih propalih preduzeća, istakao je predsjednik NVO "Borba protiv siromaštva" Radovan Tošković.

– Radi se o novčanoj pomoći KAP-u od 340 miliona eura garancije, 120 miliona subvencija, a o tome se ćuti. Ćuti se o pljački KAP-a, o više desetina miliona eura za električnu energiju. Činjenica je da je i pored tolike novčane pomoći KAP ugašen, a za taj novac se moglo napraviti nekoliko kombinata, imajući u vidu da savremeni kombinat aluminijuma može da se izgradi za oko 220 miliona eura, pa se nameće pitanje kako je taj novac utrošen – ističe Tošković.

Navodi i da je sličnu sudbinu doživjelo na desetine drugih preduzeća koja su nekada hranila građane Crne Gore, pa se pita i ko je dozvolio "čerečenje" i rezanje pogona koji se prodaju kao otpadno željezo u Albaniji, ko je i zašto napravio dugove i na šta su utrošena ogromna sredstva kada se pogoni nisu modernizovali već ugasili.

– Zašto se ćuti o slučaju "Limenka", kreditu od 50 miliona dolara iz Abu Dabi fonda, zašto se javno ne objave studije opravdanosti, ukoliko uopšte i postoje, o investiranju, prodaji i gašenju KAP-a. Studija opravdanosti o višestrukoj prodaji, pa opet kupovini nikšićke Željezare od strane države. Da li je tu država imala dobitak ili gubitak, i koliko tačno. Da li postoji studija opravdanosti o prodaji nikšićke Pivare, koja je bila jedna od najuspješnijih kompanija nekada. Zašto se decenijama ćuti o "Radoju Dakiću" u koji je stečaj uveden više od deceniju nakon zatvaranja, a u vrijeme i prije i poslije stečaja u toj kompaniji su izgrađeni kompleksi stambenih zgrada. Ko je i na osnovu kojih urbanističkih dokumenata dozvolio stambenu izgradnju u krugu fabrike, kao i u slučajevima "Titeksa", "Marka Radovića" i brojnih drugih preduzeća – naglasio je Tošković.

Tošković se pita i zašto se nakon silaska višedecenijskog režima sa vlasti u mnogim opštinama nijesu izvršili revizija poslovanja i kadrovska depolitizacija.

– Da li zato što i dalje u većini opština i glavnu riječ vode jataci bivšeg režima. Zašto se javno ne objave tokovi novca, da li je razlog upravo zato što oni vode do kriminala – zaključuje Tošković.