Monstat je godinu ranije nego što je najavljeno primijenio metodologiju ESA 2010 za podatke BDP-a za period od 2006. do 2023. godine, čime je Crna Gora ispunila obaveze iz poglavlja 18 – statistika – u procesu priključivanja Evropskoj uniji.
Po podacima dobijenim novom metodologijom, stopa rasta za 2023. godinu je povećana sa 6,3 na 6,5 odsto, dok su te vrijednosti za period od 2006. do 2023. godine ostale uglavnom na ranije utvrđenim vrijednostima.
Monstat je izračunao da je stopa rasta za 2024. godinu 3,2 odsto, dok je Vlada u Fiskalnoj strategiji navela da je ekonomija u 2024. godini imala rast od 3,8 odsto.
Dobro što uvodimo novu metodologiju, ali je, osim za BDP, važno da istu metodologiju vodimo i za ostale ekonomske parametre, poput javnog duga, kaže Mulešković.
– Dobro je da imamo statistiku koja prati evropske standarde, ali moramo dalje da radimo, da uskladimo svaki segment društva, svaki segment statistike, kako ne bismo došli u pogrešno tumačenje određenih parametara. Vjerujem da će za sedam dana izaći podatak da imamo najmanju stopu duga. Ali, tu postoji jedna začkoljica – statistiku javnog duga nismo prilagodili evropskim standardima. To treba uraditi i tek tada ćemo znati, odnosno imati jasnu sliku o tome gdje smo i šta smo. Ono što je pokazala revizija u dijelu zaliha, po mom mišljenju, da je tu postojao određeni problem, posebno u posljednje četiri godine – rekao je Mulešković.
On ističe da podaci koje je Monstat iznio mogu ukazivati na to da je sektor neformalne ekonomije ojačao, ali, kako je ukazao, da bi se to tvrdilo, treba imati još podataka na raspolaganju.
Da bi nam bili jasniji statistički podaci o granama privrede koje su najvažnije za ekonomiju Crne Gore, poput turizma, treba nam, kaže Mulešković, još podataka dobijenih novom metodologijom.
– Samo na osnovu podataka o BDP-u nije moguće realno sagledati sve parametre, niti napraviti realne ekonomske politike. Novi standardi moraju da važi za sve podatke i da se usklade sa novim standardima, kako bismo dobili sveobuhvatnu sliku i kako bi podaci mogli da budu upoređeni. Ako imamo preciznije podatke, jasnije ćemo da vidimo kako se kreću određeni sektori. I kad god unapređujemo statističke podatke, donosićemo bolje odluke, koje imaju bolju bazu za planiranje. Jer, ne možemo imati dobre politike ako nemamo kvalitetne podatke. Kvalitetni podaci su osnova za kreiranje bilo koje politike, što je jasno, jer moramo znati koja nam je baza – naglasio je Mulešković.
Evropski sistem računa (ESA 2010) je međunarodno kompatibilan računovodstveni okvir za sistematski i detaljan opis ekonomije. Primjenjuje ga Eurostat, statistička kancelarija Evropske unije, kao i sve države članice EU, ali i druge zemlje.
