Podsjećamo, nakon dvije godine danas je počelo suđenje po optužnici protiv jedanaestočlane grupe optužene za šverc droge. Glavni dokaz tužilaštva u ovom postupku je komunikacija sa aplikacije "Anom", koju odbrana osporava. Ovom optužnicom obuhvaćen je Milan Janković, Toni Junčaj, Darko Vukčević, Božidar Vukčević, Slađan Đinović, Spasoje Zlatičanin, Alen Đoljević, Filip Krstonijević, Milan Milović, Anton Ljucđonaj i Nikolia Pepaj.
Svi optužni su, pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Radovan Vlaović, negirali krivicu, negirali izvršenje krivičnog djela i optužbe. Optuženi su naglasili da nisu koristili "Anom " aplikaciju, kao ni kriptovani telefon. Stav advokata iz redova odbrane je da je pravno licemjerstvo odluka Apelacionog suda kojom su preinačene dvije odluke Višeg suda da "Anom" komunikacija ne može biti valjan dokaz.
Opširnije sa današnjeg ročišta OVDJE.
Dopis advokata Srđana Lješkovića:
"Kao branilac okrivljenih Filipa Krstonijevića i Alena Đoljevića tražimo da se kao pravno nevaljali dokazi izdvoje iz spisa sledeći dokazi:
1. USB flash memorija na kojoj se nalaze komunikacije sa kriptovane aplikacije,,,Anom,, i to 23.512 fajlova veličine 21,2 GB, a koji su dostavljeni uz dopis Ministarstva pravde SAD-a CRM 182-78115 od 28.06.2022 godine sa prilozima kao odgovor na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore Kmp-S 42/22 od 22.04.2022 god.
1.2 prevod izdvojene komunikacije na platformi Anom sa albanskog na crnogorski jezik, koji je ostvaren između korisnika JID-ova,, Woulditp,, i,, Hislungs,, koji je izvršen od strane sudskog tumača za albanski jezik Viktor Berišaja,
1.3 Službena zabelješka Uprave policije ku.br. 621/23 od 10.07.2023 godine o identifikaciji korisnika,,,Anom,, Darka Vukčevića, Božidara Vukčevića i Spasoja Zlatičanina,
1.4 Službena zabilješka Uprave policije Ku.br. 621/23 od 01.06.2023 godine o identifikaciji korisnika aplikacije,, Anom,, Milana Milovića,
1.5 Službena zabilješka Uprave policije Ku.br. 621/23 od 07.07.2023 godine o identifikaciji korisnika aplikacije,, Anom,, Filipa Krstonijevića,
1.6 Službena zabilješka Uprave policije Ku.br. 621/23 od 07.07.2023 godine o identifikaciji korisnika aplikacije,, Anom,, Alena Doljevića,
1.7 Službena zabilješka Uprave policije Ku.br. 621/23 od 10.07.2023 godine o identifikaciji korisnika aplikacije,, Anom,, Tonija Junčaja,
Odbrana smatra da su predloženi dokazi pravno nevaljani i isti se ne mogu koristiti kao dokaz u postupku a ovo iz sledećih razloga:
Po zamolnici SDTCG koji je uputilo SAD Kmp-S.br.42/22 od 20.04.2022 godine, traženo je da SDTCG dostavi dokazni materijal sa aplikacije Anom. Uz ovaj zahtjev SDTCG je zahtijevalo i odgovore na pitanja: da li se navedeni podaci koji su pribavljeni posredstvom presretnute komunikacije mogu smatrati legalno pribavljenim dokazima po zakonu SAD, da li je tehnika koja se koristila prilikom izvođena operacije,, Trojanski štit,, na osnovu kojih su pribavljeni predmetni podaci legalna i pribavljena shodno zakonu SAD i da li ako su podaci dobijeni od trece države da li je toj razmjeni podataka predhodila međunarodna pravna komunikacija ostavrenih preko aplikacije Anom prikupili na legalan način, odnosno zakonima te treće države.
Postupajući po ovoj zamolnici Ministarstvo pravde SAD-a Kancelarija za međunarodne odnose nije dostavila dokaz o izvršenju konkretnih i pouzdanih predhodnih radnji, izvršenih kako ih oni nazivaju treće države, da bi se na vjerodostojan način mogli provjeriti kako i po čijem nalogu su prikupljeni dostavljeni podaci u trećoj državi i kako je FBI-aj došao do podataka koji su predstavljeni u predmetnoj optužnici.
U cilju pravičnog obezbeđenja pravičnog postupka ni odbrani ni sudu nije bilo omogućeno da ispita zakonitost procedure po kojoj su pribavljeni dokazi u zemlji porijekla, kao i to da li se radi o dokazima prikupljenim u krivičnom postupku te treće zemlje ili se radi samo o operativnim informacijama.
Dopis ministarstva pravde SAD broj CRM-182-78115 od 10.07.2024 godine SDTCG dostavlja dokumentaciju dopis državnog tužioca za južni okrug Kalifornija od 10.07.2024 godine, dostavljene su naredbe o zaštiti Okružnog suda u SAD za okrug Kalifornija i date dana 01.06.2023 godine i 14.09.2023 godine u predmetu broj 3:21-cr-01623-JLS koje se odnose na aplikaciju Anom a između ostalog i zabranu otkrivanja traženog materijala trećim zemljama na osnovu odluke suda u kojoj je između ostalog navedeno da zaštićeni materijal uključuje i sve informacije koje ukazuju na identifikovanje treće zemlje.
Da bi sud odlučio o ovom predlogu odbrane od izuzetnog značaja je odluka Višeg regionalnog suda u Minhenu 1Vs 525/23 od 19.10.2023 godine u kojoj između ostalog krivično vijeće tog suda navodi da je i njima u postupku bio nepoznat identitet treće zemlje, da nema sudskih naloga iz nepoznate treće zemlje, te da uprkos odgovarajućim istražnim naporima krivičnog vijeća oni nijesu ni pribavljeni. U istoj odluci se navodi i da iz zvaničnih izjava podnijetih u postupku 1 Kls 401 Js 22809/21 od strane dva službenika javnog tužilaštva u Frankfurtu na Majni od
06.04.2022 godine i 13.04.2023 godine, proizilazi da je FBI razvio i upravljao platformon ANOM, te da ni javno tužilaštvo u Frankfuru na Majni takođe ne zna za treću zemlju za koju se navodi da je članica EU, kao ni sudske naloge koji su tamo izdati prema tvrdnji FBI.
Pri činjenici da FBI i Ministarstvo pravde SAD-a ne otkrivaju treću zemlju u kojoj se nalazi server sa ovim komunikacijama, niti daju bilo kakve informacije o bilo kakvim sudskim nalozima izdatim tamo. Sudske odluke iz treće zemlje koje nemaju ime, izostanak objavljivanja sudskih odluka iz tih trećih zemalja, postavlja se pitanje kako će se odbrana braniti i zastupati okrivljene a da pri tom ne znaju koja je to treća zemlja, koje su to sudske odluke. Ta pravna praznina nespojiva je načelom pravičnog postupka.
Ostalo je nejasno i nepoznato odbrani sudu i svakom u ovom postupku koja treća zemlja kako je FBI naziva je prikupila podatke sa aplikacije Anom, na koji način je to uradila ne postoji u spisima predmeta, da li je pratila naredba nadležnih pravosnažnih pravosudnih organa te treće zemlje ne postoji u spisima predmeta, da li je to učinjeno sa procesnim i materijalnim zakonodavstvom te treće zemlje ne postoji u spisima predmeta, koje dokazne radnje je nadležni inostrani pravosudni organ odlučujući o ispunjenosti pretpostavki za pružanje međunarodne pravne pomoći u konkretnom slučaju preduzeo u skladu sa svojim zakonodavstvom te treće zemlje ne postoji u spisima predmeta. Sve prednje navedeno iz razloga jer je odredbom člana 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima Crne Gore decidno propisano da će procesna radnja koju je preduzeo strani pravosudni u skladu sa svojim zakonom biti u krivičnom postupku izjednačena sa odgovarajućom procesnom radnjom koju preduzima domaći pravosudni organ, osim ako to nije u suprotnosti sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava. U smislu ovog člana neophodno je da sud raspolaže sa svom dokumentacijom koja se odnosi na pribavljanje navedenog dokaza izdatom od strane zamoljene države, kako bi se u smislu citirane zakonske odredbe stvorila jasnija slika o pravnoj valjanosti gore navedenog dokaza.
Odbrana se poziva i na odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu od 24.09.2024 godine u predmetu A.L i E.j protiv Francuske broj 44715/20 i 27930/21, na koju tužilaštvo ukazuje u svom dopisu od 01.11.2024 godine. Ista se odnosi na aplikaciju EncroChat za koju se zna da je server u Francuskoj i da su andležni organi izdali naredbe za prikupljanje podataka koje su zatim dostavili drugim državama. Dok kod ANOMA nemate ništa od prednje navedenog.
Otvoreno postavljamo pitanje sudu: Kako moji branjenici kada im je nepoznato ime treće zemlje, nepoznata procedura po kojoj su dokazi pribavljeni, mogu da se brane.
Da zaključimo ako ne znamo o kojoj se trećoj državi radi, podaci nijesu dostuni odbrani, postavlja se pitanje kako će se utvrditi i ispitati da su mjere koje su predhodile pribavljanju podataka bile zakonite i da li je došlo do kršenja članova 6 i 8 Evropske konvencije.
Ako se ovi dokazi ne izdvoje kao pravno ne valjali postavlja se pitanje da li uopšte postoji više pravilo jednakosti oružja,
Iz svega prednjeg navedenog u smislu člana 239 stav 9 ZKP dokazi konstatovani u ovom podnesku su pravno nevaljani."
