Nedavno su najavili da će u štrajk stupiti od 15. septembra, a upozorili su i na moguću blokadu sudova. Najavili su da će i njihove porodice protestovati ispred institucija. Zahtijevaju da ih posjete predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, ministar pravde Bojan Božović i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.
Iz Ministarstva pravde nismo dobili odgovor da li je ministar Božović posjetio pritvorenike i je li preduzeo neke mjere s nadležnima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). Odgovor nismo dobili ni od prvog čovjeka Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, dok je iz Vrhovnog suda Crne Gore "Danu" stigla informacija da će predsjednica najviše sudske instance Valentina Pavličić danas UIKS-u dostaviti dopis o preduzetim koracima povodom najavljenog štrajka.
Nekadašnji predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović ukazao je u izjavi za "Dan" da ogroman broj pritvorenika predugo boravi u pritvoru. On najavljeni štrajk ne doživljava kao ucjenu, već samo kao još jedno upozorenje nadležnima da ozbiljno razmisle o tome da li su pritvori zaista osnovani i da li je moguće da toliko dugo traju.
Begović je apelovao na najodgovornije ljude u pravosuđu da ozbiljno shvate ovo upozorenje i da zajedno sa predstavnicima pritvorenika i advokatima pokušaju da zauzmu određene stavove i da na pravi način sagledaju situaciju.
– Naime, po mišljenju pritvorenih lica, a, iskren da budem, i po mišljenju većeg broja advokata koji postupaju u tim predmetima, pritvori se određuju previše lagano i pretjerano dugo traju, i gotovo da se i ne ukidaju do okončanja prvostepenog postupka, pa čak i do pravosnažnosti presude. Takvim postupanjem drastično se krši pretpostavka nevinosti i puno tih lica u pritvoru provede vrijeme na koje su osuđeni, što je apsurd – ukazao je Begović.
Ukoliko se predstavnici pravosuđa ogluše o zahtjeve pritvorenih lica, upozorava naš sagovornik, nastupiće opšti haos u pravosudnom sistemu.
– U tom slučaju, suđenja koja su zakazana unaprijed za naredna dva ili tri mjeseca moraće da se odlažu, htjeli mi to ili ne. To bi značilo pet koraka natrag u situaciji kada su poglavlja 23 i 24 primarna za crnogorske evrointegracije – naglašava Begović.
On podsjeća da je pritvor samo prinudna mjera obezbjeđenja okrivljenog radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka, a nikako kazna za lica koja izvrše krivična djela. Ističe da u Krivičnom zakoniku postoje alternativne mjere koje zamjenjuju pritvor i koje se određuju da pritvor ne bi postao praksa.
– Kod instituta jemstva neko ponudi novčanu vrijednost ili nekretninu kao garanciju da neće pobjeći. Zašto se takav jedan institut ne primjenjuje – upitao je ovaj dugogodišnji advokat.
On je ukazao i na situaciju da Apelacioni sud sedam ili više puta ukida rješenja Višeg suda, vraća ih na ponovno odlučivanje i tako unedogled, po principu ping-pong loptice.
– To apsolutno nije u redu i takav način odlučivanja unosi nervozu i kod samih sudija, okrivljenih i njihovih branilaca, jer se stvara nedefinisana situacija. Ako jedan sud smatra da jemstvo nije dovoljno i da nije garancija, onda treba da se donese jedna odluka, a ne da se mjesecima odlučuje o tome i na kraju da se to jemstvo odbije – ističe Begović.
Ukazao je i na druge alternativne mjere kojima se može zamijeniti pritvor, kao što je boravak u prostorijama za stanovanje.
– Sve je to u potpunosti zaboravljeno... Rješenja se donose po automatizmu i suštinski se ništa ne mijenja. Naravno da pritvorena lica smatraju da su im povrijeđena prava na ličnu slobodu zagarantovana Ustavom i Zakonikom o krivičnom postupku. Usvojeno je dosta ustavnih žalbi koje su pisali njihovi branioci, smatrajući da su povrijeđena ustavna prava na ličnu slobodu, i te odluke su apsolutno apstrahovane, kao da nijesu donesene. Viši sud i dalje donosi ista rješenja i postalo je apsurdno pisati žalbe, jer Ustavni sud gubi djelotvornost – rekao je Begović.
