Blage kazne ohrabruju silovatelje, žrtava sve više, presuda sve manje

Sve više krivičnih djela silovanje, kazne uglavnom blizu zakonskog minimuma, ili čak i ispod njega, dugotrajni sudski postupci, apsolutni nedostatak sudske odgovornosti za nesumnjivo lošu kaznenu politiku, samo su neke karakteristike postupaka koji se vode pred sudovima za ova teška krivična djela.

Strože kazne za silovatelje i preventivne aktivnosti u cilju smanjenja broja krivičnih djela te vrste i dalje su samo u strategijama, akcionim planovima... i dalje su, nažalost, samo mrtvo slovo na papiru. I dok nadležni u Crnoj Gori svakodnevno pričaju o visokim evropskim standardima i streme ka njima, česte vijesti na stupcima crne hronike domaćih medija i dalje se odnose na krivična djela protiv polne slobode. Nažalost, mediji redovno imaju povoda da pišu o novim slučajevima tih gnusnih djela, o postupcima koji su u toku, presudama koje uglavnom rezultiraju nezadovoljstvom pa i organizovanjem protesta. Nerijetko, žrtve silovatelja su i maloljetne osobe, ali ni to nije bilo dovoljno da se okrivljeni kazni kaznom makar približnom maksimalnoj.

Broj presuda se smanjuje u odnosu na postupke

Raičević kaže i da se po broju presuda uviđa da se i on progresivno smanjuje u odnosu na broj pokrenutih krivičnih postupaka.

– U navedenom periodu od 11 krivičnih postupaka pokrenutih pred Višim sudom u Bijelom Polju, samo jedan je okončan pravnosnažnom osuđujućom presudom kojom je okrivljenom izrečena zatvorska kazna ispod zakonskog minimuma (svega šest mjeseci), čak tri oslobađajuće presude, dok je postupak i dalje u toku u sedam predmeta. Viši sud u Podgorici je u pomenutom periodu (2021 – jun 2024) u radu imao 24 predmeta, od kojih nijedan nije okončan pravosnažnom presudom, već su u dva predmeta osuđujuće presude ukinute i vraćene na ponovno odlučivanje, pet predmeta se nalazi pred Apelacionim sudom po žalbi, a i dalje je u radu čak 17 predmeta, od kojih čak četiri datiraju iz 2021. godine – navodi Raičević.

Ovi podaci, kako kaže, ukazuju i na sporost sudova, blagu kaznenu politiku i odnos prema žrtvama koji nikako nije u skladu sa međunarodnim standardima koje propisuje pravno obavezujuća Istanbulska konvencija.

U sklopu istraživanja koje je "Dan" sproveo uz pomoć MANS-a, nadležni organi su nam odgovorili na upite o broju prijavljenih djela silovanje, postupcima koji se vode po tom osnovu, ali odgovore o tome da li je ikada ijedan sudija odgovarao zbog jasno loše kaznene politike, nijesmo dobili.

Tokom prvih pet mjeseci ove godine, prema podacima koji su dostavljeni "Danu", prijavljeno je čak 10 silovanja. Od 2019. toliko ili čak i manje slučajeva prijavljivano je ukupno z agodinu dana. Samo 2022. prijavljeno je više slučajeva, 15 za godinu.

– U toku 2019. godine: registrovana su četiri krivična djela silovanje, a sve žrtve su bile punoljetna lica, tri krivična djela obljuba sa djetetom mlađim od 14 godina i 20 krivičnih djela nedozvoljene polne radnje, od čega je u sedam slučajeva žrtva bilo maloljetno lice, u četiri slučaja žrtva je bilo dijete, dok je preostalih devet krivičnih djela registrovano prema punoljetnim licima. U toku 2020. godine: registrovano je 10 krivičnih djela silovanje, od čega je u šest slučajeva žrtva bilo punoljetno lice, a u četiri slučaja se radilo o maloljetnicima, jedno krivično djelo obljuba sa djetetom mlađim od 14 godina, 10 krivičnih djela nedozvoljene polne radnje, od čega je u tri slučaja žrtva bilo punoljetno lice, u šest slučajeva žrtva je bila maloljetno lice, dok se u jednom slučaju radilo o djetetu – saopšteno je za "Dan" iz Uprave policije.Tokom 2021. registrovano je sedam krivičnih djela silovanje. U četiri slučaja žrtva je bilo punoljetno lice, u dva slučaja se radilo o maloljetnicima i u jednom slučaju se radilo o djetetu.

Usaglašavaju kaznenu politiku

Iz Vrhovnog suda Crne Gore kazali su da je, u skladu sa principima transparentnog i otvorenog pravosuđa, nedavno, na sastanku predsjednika svih sudova zaključeno da će se održati sastanak predsjednika krivičnih odjeljenja svih sudova, kako bi se razmotrila kaznena politika i neophodnost njenog usaglašavanja, a u cilju afirmacije principa jednakosti stranaka pred sudom. Podsjetili su da je Vrhovni sud već odradio Analizu kaznene politike za krivična djela protiv polne slobode, koja su učinjena prema maloljetnim licima i promovisao je u stručnoj javnosti, posebno sa preporukom koja se odnosi na odmjeravanje kazne učiniocima krivičnih djela protiv polne slobode, koja su učinjena prema maloljetnim licima.

Prijavljena su i tri krivična djela obljuba sa djetetom mlađim od 14 godina, kao i 14 krivičnih djela nedozvoljene polne radnje, od čega su u četiri slučaja žrtve bile punoljetna lica, u tri slučaja se radilo o maloljetnim licima, u sedam slučajeva krivično djelo je izvršeno prema osam lica uzrasta djeteta.

– U toku 2022. godine, registrovano je 15 krivičnih djela silovanje, od čega su u osam slučajeva žrtve bila punoljetna lica, u pet slučajeva maloljetna lica, dok su u dva slučaja žrtve bila lica uzrasta djeteta. Takođe, registrovano je 13 krivičnih djela nedozvoljene polne radnje od čega su u četiri slučaja žrtve bile punoljetna lica, u tri slučaja su žrtve bila maloljetna lica, dok su u šest slučajeva žrtve bila lica uzrasta djeteta. U toku 2023. godine: registrovano je 14 krivičnih djela silovanje, od čega su u 12 slučajeva žrtve bila punoljetna lica, u jednom slučaju je žrtva bilo maloljetno lice, i u jednom slučaju žrtva je bilo lice uzrasta djeteta. Osim toga, registrovano je šest krivičnih djela obljuba sa djetetom mlađim od 14 godina, i 18 krivičnih djela nedozvoljene polne radnje od čega su u devet slučajeva žrtve bila punoljetna lica, u sedam slučajeva su žrtve bila maloljetna lica, dok su u dva slučaja žrtve lica uzrasta djeteta – dodali su iz policije.U periodu od januara do juna 2024. godine prijavljeno je 10 krivičnih djela silovanje, od čega su u sedam slučajeva žrtve bila punoljetna lica, u dva slučaja su žrtve bili maloljetnici, dok je u jednom slučaju žrtva bila uzrasta djeteta do 14 godina. Registrovano je jedno krivično djelo obljuba sa djetetom mlađim od 14 godina, pet krivičnih djela nedozvoljene polne radnje, od čega je u dva slučaja žrtva bilo punoljetno lice, dok su u tri slučaja žrtve bile uzrasta do 14 godina.

Ovako velike brojke, nažalost, ne bilježe se tamo gdje su poželjne, odnosno u sudovima. Naime, viši sudovi u Podgorici i Bijelom Polju nemaju tako veliki broj okončanih predmeta u postupcima protiv optuženih za silovanje. Prema podacima Višeg suda u Podgorici, koji se odnose na stanje u predmetima do kraja februara, u 2021. godini imali su pet predmeta protiv pet okrivljenih. U jednom slučaju je donesena presuda, gdje je optuženi osuđen na 10 godina zatvora i ta odluka je ukinuta. Preostali predmeti bili su i dalje u radu.

Dvije kazne smanjene, samo jedna povećana

Prema podacima koji su "Danu" dostavljeni iz Sudskog savjeta, u periodu od 1. jaunara 2022. godine do 31. maja 2024. pravosnažno je izrečeno šest
zatvorskih kazni optuženima za silovanje.

Od tog broja dvije kazne su smanjene, tri potvrđene, a samo jedna povećana. Smanjena je čak i kazna za silovanje djevojčice, jedina maksimalna koja je izrečena posljednjih godina. Tako je 15 godina zatvora smanjeno na osam. Umanjena je i kazna od pet godina robije na četiri. Potvrđene su presude kojima su osuđenim izrečene četiri godine i deset mjeseci zatvora i dvije godine robije.

odinu kasnije u radu su imali isti broj predmeta.

– U predmetu K. br. 27/22 donijeta je presuda i u istom je izrečena kazna zatvora u trajanju od dvije godine i dva mjeseca, međutim ista je ukinuta, i predmet je vraćen na ponovno odlučivanje. U predmetu K. br. 51/22 – donijeta je presuda i u istom je izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, predmet je u Apelacionom sudu po žalbi – saopšteno je "Danu" iz suda.

Apelacioni sud: Optuženom za silovanje maloljetnice izrečena kazna u granicama zakonom propisane

Te godine izrečena je i jedna maksimalna kazna zatvora za ovo djelo od 15 godina, ali ju je Apelacioni sud ukinuo.

Tokom prošle godine pred podgoričkim Višim sudom našlo se 11 okrivljenih za pomenuto krivično djelo. Izrečene su kazne od jedne godine i šest mjeseci, od dvije godine i dva mjeseca zatvora, od dvije godine i dva mjeseca zatvora i svi su u Apelacionom sudu po žalbama.

Ove godine, do kraja februara, sud je imao tri formirana predmeta za krivično djelo silovanje koji su u radu.

Podatke o postupcima za krivično djelo silovanje dostavljeni su nam i iz Višeg suda u Bijelom Polju. Od 2018. do kraja 2023. godine po ovom osnovu formirano je 11 postupaka.

– Od toga, u tri predmeta je donesena pravosnažna oslobađajuća presuda, dok je u jednom predmetu donesena pravosnažna osuđujuća presuda kojom je okrivljenom izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci. Krivični ppostupak je još uvjek u toku u sedam predmeta, kazala je za "Dan" sudija portparol Sanja Konatar.

Pojasnila je da za ovo krivično djelo nema preinačenih presuda od strane Apelacionog suda, kao i da nije bilo osuđujućih presuda za silovanje maloljetnog lica.

Jedina povećana kazna je sa godinu i po na dvije i po.

Na pitanje o odgovornosti sudija za izrečene kazne koje su redovni povod za kritike ne samo laičke javnosti, naveli su: "Što se tiče stava Sudskog savjeta u vezi s konkretnim predmetima, kao što Vam je poznato, shodno članu 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, sudija sudi i odlučuje samostalno i nezavisno. Sudijska funkcija ne smije se vršiti ni pod čijim uticajem. Niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije. Nezavisnost, samostalnost, odgovornost i profesionalnost sudova i sudija, obezbjeđuje Sudski savjet. Polazeći od ove zkonske odredbe, Sudski savjet nema nadležnost, niti može da komentariše pojedinačne sudske odluke".

Apelacioni sud Crne Gore je u periodu od 2019. do 2023. godine odlučivao po žalbi u 24 predmeta koji se odnose na krivično djelo silovanje.

– Struktura predmeta po godinama je sljedeća: 2019. godina četiri predmeta, 2020. godina tri predmeta, 2021. godina dva predmeta, 2022. godina pet predmeta i 2023. godina 10 predmeta – navela je Danijela Vukčević, sudija portparol.

Izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević ocijenila je da navedeni podaci pokazuju da prijave silovanja rijetko rezultiraju pravnosnažnom osuđujućom presudom i da praksa institucija ne ohrabriuje žrtve i ne odvraća počionioce ovog gnusnog zločina.

– Naime, u periodu od 2019. do prve polovine 2024. godine, donijeta je samo jedna pravnosnažna osudjujuća presuda, kojom je okrivljenom izrečena zatvorska kazna ispod zakonskog minimuma (svega šest mjeseci). Od 2019. do prve polovine 2024. godine, policija je ukupno registrovala 60 slučajeva silovanja što, kako praksa pokazuje, predstavlja samo vrh ledenog brijega kada je ovaj zločin u pitanju, jer se veoma rijetko prijavljuje. U daljim postupcima ove brojke znatno opadaju. Tako podaci za Višeg suda u Bijelom Polju za period od 2018. do 2023. godine pokazuju da je pred ovim sudom vođeno 11 krivičnih postupaka za krivično djelo silovanje, u Višem sudu u Podgorici 24, u periodu od 2021. do prve polovine 2024. dok je policija u istom periodu registrovala čak 46 slučajeva silovanja– kazala je Raičević za "Dan".