Upravo presude u tim slučajevima, kako u crnogorskoj javnosti, tako i među našim međunarodnim partnerima, tumače se kao pokazatelj spremnosti institucija da procesuiraju najviše nosioce pravosudnih funkcija, privrednike i biznismene, kao ključni ispit Crne Gore za evropski put i zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Podgorički Viši sud je u protekloj godini, reklo bi se, najviše pažnje posvetio slučaju Vesne Medenice. Taj kontinuirani rad urodio je plodom početkom ovog mjeseca, kada je bivšoj predsjednici Vrhovnog suda izrečena osuđujuća prvostepena presuda zbog zloupotrebe službenog položaja podstrekavanjem. Ona je u tom postupku osuđena na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je sudija Privrednog suda Milica Vlahović Milosavljević osuđena na pola godine zbog zloupotrebe službenog položaja. Presudu je izrekao sudija Branislav Leković, a Medenica je u završnoj riječi izjavila da je politika ušla u sudnicu i da pokušavaju da je predstave kao najveće zlo ovog društva. Ustvrdila je i da je žrtvovana za dobijanje "evropskih štrikova".
Slučaj bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore važan je u kontekstu evropskih integracija, budući da Evropska unija u poglavljima 23 i 24 insistira na konkretnim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ova presuđenja zato se i smatraju jednim od ključnih signala da Crna Gora ostvaruje mjerljive pomake ka ispunjavanju završnih mjerila za članstvo u EU.
Medenici je osuđena na pola godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju sudije Milosava Zekića, u kome je, prema presudi, prekoračenjem granica službenog ovlašćenja pribavila korist bivšem kolegi tako što ga nije udaljila sa sudijske funkcije i na taj način mu omogućila da u određenom periodu nezakonito prima punu zaradu. Presuda je objavljena 31. oktobra ove godine.
Paralelno sa ovim postupcima, Medenici se sudilo i u trećem predmetu, koji se odnosi na djelovanje kriminalne organizacije kojom je, kako tvrde iz Specijalnog državnog tužilaštva, rukovodio njen sin Miloš Medenica. Sud je prije nešto manje od mjesec dana zvanično okončao dokazni postupak, a izricanje presuda je zakazano za 28. januar.
Međutim, ispunjavanje mjerila za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom ne zavisi samo od presuda u postupcima protiv Vesne Medenice. Iako je ona važna kao simbol borbe protiv korupcije na visokom nivou, vladavina prava se, prema mišljenju Brisela, ne može dokazivati jednim predmetom. Tim prije što Evropska komisija od Crne Gore ne očekuje selektivnu pravdu, već dosledan, sistemski pristup.
Upravo zato jednaku težinu imaju i sudski postupci u drugim predmetima koji se odnose na visoku korupciju, finansijski kriminal i zloupotrebu moći, za šta se tereti bankar Duško Knežević.
Bez jasnog sudskog epiloga u predmetima po optužbama za finansijski kriminal, naročito u onima koji imaju međunarodnu dimenziju, teško je uvjeriti Brisel da je crnogorski pravosudni sistem sposoban da se suoči sa najuticajnijim akterima u društvu.
Zato je crnogorsko sudstvo kontinuirano postupalo i u predmetima protiv nekadašnjeg uglednog biznismena Duška Kneževića. Protiv njega je pokrenuto devet postupaka. U slučaju "Aerodromi" oslobođen je optužbe da je zajedno sa direktorima Atlas banke oštetio preduzeće Aerodrome Crne Gore za oko tri miliona eura.
Viši sud je odbacio optužnicu protiv njega za pranje novca, utaju poreza i doprinosa jer, kako su utvrdili, nije bila izdata odgovarajuća saglasnost Velike Britanije.
