Radonjić naglašava da isticanje potrebe da Budva dobije vlastiti sud ne predstavlja derogaciju nadležnosti Kotora, niti umanjivanje njegovog institucionalnog značaja.
– Sa stotinama miliona eura godišnjeg prometa u građevini, turizmu i ugostiteljstvu, sa velikim brojem nekretnina (samo stanova ima blizu 35.000, što je poslije podgoričke i barske opštine u apsolutnim brojkama najviše), brojkom turista koja inklinira ka milionitom posjetitelju na godišnjem nivou, 11.760 registrovanih poslovnih subjekata (podaci Monstata za 2024. godinu), Budva generiše ogroman broj potencijalnih sporova građanskopravne i krivičnopravne prirode. Upravo ti predmeti masovno opterećuju Osnovni sud u Kotoru, koji radi na ivici kapaciteta, a gdje je u radu preko 50 odsto parničnih predmeta sa teritorije budvanske opštine, dok je procenat zastupljenosti krivičnih predmeta čak i veći. Budva, koja je po ubrzanom kursu prešla put od varošice do, za crnogorske prilike, velike opštine, prerasla je potrebu da bude tek "prilog" teritorijalnoj nadležnosti Kotora. Pored činjenice da broj predmeta koji dolaze iz Budve ozbiljno opterećuje sistem, ne treba izgubiti iz vida ni ozbiljan logistički problem, a to je da stranke, advokati, svjedoci i drugi učesnici u postupku moraju često satima da putuju zbog pribavljanja potvrde ili učešća u predmetima koji traju 10-15 minuta, što svakako nije standard efikasnog sudstva koji želi da dostigne država koja pretenduje da se ugleda na savremeni sudski sistem razvijenih evropskih država – rekao je Radonjić za "Dan".
On naglašava da je Ministarstvo pravde kao resorno za oblast pravosuđa najpozvanije da predloži zakonske izmjene koje bi omogućile realizaciju uspostavljanja funkcionalnog osnovnog suda u Budvi.
– Međutim, ne treba izgubiti iz vida, u slučaju njihove inertnosti u tom pravcu, slabo korišćenu, ali ipak postojeću ustavnu mogućnost građanske inicijative za donošenje novog/izmjenu postojećeg zakona, a koja podrazumijeva potpis 6.000 građana s pravom glasa, preko ovlašćenog poslanika (a kojih, Bogu hvala, ima i iz Budve), što se bez problema može obezbijediti i u samom gradu – ukazao je naš sagovornik.
On se osvrnuo i na saopštenje od 17. novembra 2023. godine koje potpisuje kabinet predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, u kom se navodi da bi osnivanje novog suda koji bi bio nadležan za područje opštine Budva bilo u suprotnosti sa principom racionalnog trošenja finansijskih sredstava i da osnivanje suda u Budvi neće dovesti do nekog osjetnijeg olakšanja pristupa građana sudu, imajući u vidu da je udaljenost između Budve i Kotora 23 km.
– Uvažavajući i razumijevajući stav predsjednika suda, na koji sam upućen i ja kao advokat iz Budve, moram istaći da mi je žao ukoliko se ovo nasušno važno pitanje za znatno jednostavniji i kvalitetniji život građana Budve uvođenjem, na kraju krajeva, i osnovnog gradskog sadržaja svede na trošak i broj kilometara. Racionalno trošenje sredstava upravo je otvaranje suda tamo gdje su potrebe najveće, sagledavajući funkcionalne, demografske i razvojne promjene, a vrijeme potrebno za prolazak tih 23 kilometra dobro je poznato svakome ko je makar jednom stajao u koloni u tunelu Vrmac, a ima ih koji su na to primorani svakodnevno. Uz osnivanje suda, Budvi je neophodno i formiranje nadležnog tužilaštva, što bi omogućilo bržu i efikasniju obradu krivičnih predmeta, za koje je neophodna posebna pripravnost i mobilnost, kao i stalna konekcija sa Upravom policije. Naravno, u pravosudnom sistemu koji pretenduje da bude efikasan bilo bi neophodno i formiranje višeg suda za primorje, jer se po žalbenom postupku odluka često čeka i godinama. Međutim, u trenutnim okolnostima, to ostaje udaljena ambicija, te prioritet ostaje osiguravanje pristupa osnovnim instancama pravosudnog sistema, koje Budvi i dalje fale – naglasio je Radonjić.
