U intervjuu za naš list Đaletić govori o trenutnom stanju u tužilaštvu, krivičnim djelima koja su i dalje najveći izazov za njene kolege, ali i kako u tužilaštvu gledaju na svakodnevne kritike od strane političara, koje se često ocjenjuju kao pokušaj uticaja na nezavisnost tužilaca. Ona pojašnjava i zbog čega je bitna saradnja sa Eurodžastom i šta njene kolege iz Haga očekuju od Crne Gore. Izričita je da uslovi rada i materijalni položaj državnih tužilaca najbolje odslikavaju položaj tužilaštva u crnogorskom društvu.
Kako ocjenjujete trenutno stanje u pravosuđu?
– Pravosuđe u Crnoj Gori nalazi se u složenoj i osjetljivoj fazi, obilježenoj istovremenim suočavanjem sa dugogodišnjim sistemskim izazovima, reformskim zahtjevima i povećanim očekivanjima javnosti u pogledu jačanja vladavine prava, što predstavlja jedno od ključnih mjerila u procesu evropskih integracija. Ove procese možemo sagledavati isključivo kroz prizmu institucionalne stabilnosti, nezavisnosti i dugoročnog razvoja pravosudnog sistema, u skladu sa evropskim standardima. U konačnom, kvalitet pravosuđa mjeri se stepenom pravne sigurnosti, dosljednom primjenom zakona i sposobnošću institucija da djeluju nezavisno, stručno i odgovorno, što predstavlja jedan od temeljnih preduslova za dalji napredak Crne Gore i na unutrašnjem planu i na evropskom putu. Kada je riječ o tužilaštvu, otvaranje prostora za intenzivnije reforme učinilo je vidljivijim brojne strukturne slabosti, ali je istovremeno omogućilo i važne institucionalne pomake. U tom smislu, izbor vrhovnog državnog tužioca bio je značajan iskorak i jasan signal opredijeljenosti za jačanje tužilačke organizacije i unapređenje profesionalnih standarda. Reformski pristup usmjeren je na jačanje nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti tužilaštva, uz unapređenje unutrašnje organizacije i ukupnih kapaciteta sistema, što je u potpunosti usklađeno sa obavezama koje Crna Gora ima u okviru procesa evropskih integracija.
Kako Vaše kolege iz Eurodžasta komentarišu rad crnogorskih pravosudnih organa i koje mehanizme našoj državi daje to tijelo u cilju jače borbe protiv kriminala?
– Kolege iz Eurodžasta, Evropske agencije za saradnju u krivičnom pravosuđu, prate rad crnogorskih pravosudnih organa prvenstveno sa stanovišta konkretne saradnje u predmetima koji imaju prekograničnu dimenziju, kao i kroz kvalitet institucionalne komunikacije, djelotvornog i blagovremenog postupanja. U tom kontekstu, prepoznaje se napredak u pogledu otvorenosti crnogorskih institucija ka međunarodnoj pravosudnoj saradnji i sve češće korišćenje mehanizama koje Eurodžast pruža u cilju efikasnijeg procesuiranja složenih krivičnih predmeta. Posebno se cijeni spremnost crnogorskih pravosudnih organa da učestvuju na koordinacionim sastancima, da blagovremeno razmjenjuju informacije i da se aktivno uključuju u zajedničke istražne aktivnosti sa partnerskim institucijama iz država članica Evropske unije. Takav pristup doprinosi jačanju međusobnog povjerenja i stvaranju preduslova za efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala, pranja novca i drugih teških krivičnih djela. Saradnja putem Eurodžasta od izuzetnog je značaja, jer se dokazi traženi zamolbenim putem dobijaju u najkraćem roku. Mogućnost neposredne saradnje sa državnim tužiocima iz država članica Evropske unije, tužiocima za vezu, ali i sa kontakt tačkama iz brojnih država širom svijeta, neprocjenjiva je u borbi protiv kriminala. Kao državna tužiteljka za vezu sa Eurodžastom, posebno ističem da je zahvaljujući ovoj saradnji ostvaren vidljiv napredak u konkretnim predmetima, a kapaciteti i kredibilitet crnogorskog tužilaštva dodatno su ojačani u evropskom kontekstu.
Koji slučajevi, odnosno krivična djela, i dalje predstavljaju najveći izazov za tužilaštva u Crnoj Gori?
– Efikasnost gonjenja krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije zavisi od stručnog i proaktivnog pristupa i saradnje kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Upravo iz tog razloga, grade se i unapređuju kapaciteti crnogorskih državnih organa, koji su dužni da bez odlaganja u okviru zakonskih nadležnosti pruže podršku nadležnim državnim tužilaštvima. Od uspostavljanja i realizacije ove saradnje, odnosno nužnog zajedničkog rada, zavise i konkretni rezultati. Kada je riječ o predmetima u kojima je ranije uočena neefikasnost, vrhovni državni tužilac dao je više obavezujućih uputstava za rad u određenim predmetima – napadi na novinare i imovinu medija, tortura, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, zločin iz mržnje i govor mržnje. Uputstva predstavljaju način obezbjeđivanja ujednačenog postupanja u svim državnim tužilaštvima. Kroz jasno definisane smjernice za primjenu zakona, postupanje u specifičnim vrstama predmeta, rokove i profesionalne standarde, ova uputstva doprinijela su boljem kvalitetu rada tužilaca, efikasnijem vođenju postupaka i dosljednoj primjeni evropskih pravila i načela. Donošenjem Strategije za istraživanje ratnih zločina i pratećeg akcionog plana, tužilaštvo pokazuje punu posvećenost postizanju kredibilnih rezultata u efikasnom istraživanju i procesuiranju ratnih zločina u skladu sa međunarodnim pravom i standardima. Specijalizacija državnih tužilaca za rad u pojedinim predmetima od izuzetnog je značaja. Formirana su i dva specijalizovana operativna tima – jedan za borbu protiv trgovine ljudima, nedozvoljenog prelaska državne granice i krijumčarenja migranata, a drugi operativni tim za borbu protiv ekološkog kriminala.
Kako komentarišete optužbe da tužilaštvo nije nezavisno i da je podložno političkim uticajima?
– Rezultati Državnog tužilaštva često su bolje vrednovani spolja, od strane međunarodnih partnera, nego unutar sistema. Od različitih subjekata u Crnoj Gori upućuju se i legitimne kritike, ali i neprimjereni komentari, koji često imaju i prijeteći karakter. Nezavisnost tužilaštva ne znači odsustvo kritike, već odsustvo svakog oblika neprimjerenog pokušaja ugrožavanja samostalnosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca. Upravo iz tog razloga, u prethodnom periodu preduzeti su važni institucionalni koraci u cilju jačanja zaštite njihove samostalnosti. Izmjenama Poslovnika o radu Tužilačkog savjeta, usvojenim krajem oktobra prošle godine, prvi put je uspostavljen jasan i normativno uređen okvir za postupanje u slučajevima unutrašnjeg – unutarinstitucionalnog ili spoljašnjeg ugrožavanja samostalnosti nosilaca tužilačke funkcije. Ovim izmjenama jasno je definisano šta se smatra ugrožavanjem samostalnosti, uključujući političke, institucionalne i druge oblike neprimjerenog uticaja, a istovremeno je omogućena institucionalna reakcija i zaštita državnih tužilaca u takvim situacijama. Time je poslata jasna poruka da se pitanja nezavisnosti ne prepuštaju pojedinačnim procjenama, već se rješavaju kroz formalno uređene i transparentne procedure. I Evropska komisija je konstatovala da su zabilježeni slučajevi u kojima su visoki zvaničnici i političke ličnosti komentarisali tekuće slučajeve visokog profila, sudske odluke ili postupke organa za sprovođenje zakona i krivičnog pravosuđa, te da takve radnje mogu doprinijeti narušavanju povjerenja javnosti u pravosuđe. Ugled i dostojanstvo profesije branimo časnim i savjesnim radom, a nezavisnost tužilačke funkcije znanjem, integritetom i profesionalnom odgovornošću.
