Poslanici su ranije ocijenili da nema para za ionako mizerne iznose dječijih dodataka (30 eura), dok su većinom podržali da se povećaju zarade u pravosuđu pravdajući to "potrebom zatvaranja poglavlja 23".
"Dan" je objavio da će predsjednici i sudijama Ustavnog suda (US), pored specijalnog dodatka koji se kreće od 900 do preko 1.000 eura, sledovati još jedan dodatak i ove godine u visini od 30 odsto plate, koji će se kretati i do 700 eura. Tako će se plate predsjednice i sudija Ustavnog suda kretati do preko 3.000 eura, pa i više od 4.000, odnosno sa dva dodatka na platu zarade će im biti veće za preko 1.700 eura.
Plate i u sudstvu i u tužilaštvu, osim u osnovnim sudovima koji su sa najnižim primanjima, kreću se po nekoliko hiljada, pa će i znatnom dijelu njih primanja, uz specijalni i dodatak od 30 odsto, premašiti i 4.000 eura.
Da Crna Gora ne može zatvoriti poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) ukoliko ne obezbijedi bolje uslove za rad pravosuđa, tvrdi ministar pravde Bojan Božović, koji je juče u parlamentu branio predloge pomenutih zakona.
Poslanik GP URA Dritan Abazović postavio je pitanje opravdanosti i pravednosti povećanja primanja sudijama koja su po nekoliko hiljada, te podsjetio poslanike da nijesu htjeli da glasaju za povećanje dječijih dodataka. Ukazao je i na mizerno povećanje primanja penzionera. Upozorio je i da veting nije uspio.
Njegov kolega iz Demokrata Boris Bogdanović smatra da sudije treba da budu plaćene ekvivaletno učincima i odlukama koje donose. Najavljujući podršku zakonima, poručio je da traže kontrolu i veting.
I poslanici DPS-a najavili su podršku zakonima, a Andrija Nikolić je zapitao da li postoji pravda u Crnoj Gori, ocjenjujući da je pravda pod uticajem politike.
Poslanik i predsjednik DNP-a Milan Knežević smatra da nije dobra odluka o povećanju plata sudijama i tužiocima za 30 odsto dok se građani suočavaju sa rastom troškova života, te da prioritet treba da budu penzioneri i radnici.
– Donošenje zakona proizilazi iz načela da sudija ima pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. Zarade sudija prilično su male za težinu posla koji obavljaju. Zarade sudija garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije. Kako je članom 116a propisao da sudije Ustavnog suda imaju pravo na dodatak na funkciju do 1. januara, to se nameće potreba da se produži da ovo pravo sudije ostvaruju do 31. decembra 2026. godine – navodi se u obrazloženju izmijenjenih propisa. Za sprovođenje ovih zakona potrebno je obezbijediti sredstva u budžetu Crne Gore za ovu godinu.
