Golović Vojinović: Medijacijom izbjeći spore i stresne sudske postupke

Izvršna direktorica Centra za alternativno rješavanje sporova Maja Golović Vojinović u razgovoru za "Dan" ukazala je na prednosti takvog načina rješavanja sporova.

Ona je podsjetila da je jedna od uloga alternativnog načina rješavanja sporova rasterećenje sudova, kao i da se sporovi rješavaju na efikasan, ekonomičan, održiv i dostupan način. Osim toga, kreiranje pravnog ambijenta za razvoj medijacije i drugih alternativnih načina, kako ističe naša sagovornica, izraz je namjere da se implementiraju savremeni međunarodni standardi, sadržani u dokumentima Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope i Evropske unije, kojima se utvrđuje korpus međunarodnih pravnih načela o ostvarivanju pravde.

Na ovaj način, kako objašnjava, građani dobijaju mogućnost da na manje formalan način, u privatnom i povjerljivom okruženju, uz podršku kvalifikovanog neutralnog lica, rješavaju sporove. Takođe, pruža im se mogućnost da uz sudski postupak mogu izabrati i druge načine, koji zbog brzine, jednostavnosti i manjih troškova mogu biti prikladniji od samog sudskog postupka.

Usvajanjem zakona u julu 2020. godine, Centar za posredovanje transformisan je u Centar za alternativno rješavanje sporova, čije sjedište je u Podgorici i pred njim sva fizička i pravna lica imaju mogućnost da putem medijacije rješavaju sporove.

– Pristup pravdi, opterećenost sudova i nedostatak sudija uticali su na porast povjerenja i pozitivan trend u alternativnom rješavanju sporova. Uloga ovakvog načina postizanja pravde je da obezbijedi načine rješavanja sporova na efikasan, ekonomičan, održiv i dostupan način, čime se sudovi rasterećuju u radu i mogu da na efikasan način obezbijede pristup pravdi za sve – kaže Golović Vojinović.

U Podgorici održan trening "Školska medijacija“ u cilju efikasnog rješavanja konflikata u školskom okruženju

Evidentno je, ističe ona, da je iz godine u godinu sve veći broj postupaka pred Centrom i da je stručna i laička javnost prepoznala rad Centra i benefite koje pruža medijacija.

– Cilj nam je da krajnji korisnici (fizička i pravna lica) imaju prvenstveni interes da im se omogući nesmetan i efikasan pristup pravdi. U tom smislu, alternativno rješavanje sporova, kojim se izbjegavaju dugotrajni, skupi, neefikasni i često stresni sudski postupci, predstavlja ekonomičnu i efikasnu alternativu da se dođe do pravičnog rješenja sporova u kojima imaju interes – naglašava Golović Vojinović.

Na trajanje sporova utiče više faktora

Kada govorimo o trajanju postupka medijacije, ističe Golović Vojinović, važno je razumjeti da na to utiče više faktora, u zavisnosti od vrste spora i samih stranaka koje u njemu učestvuju.

– Jedan broj predmeta okončava se izuzetno brzo. Dakle, radi se o sporovima u kojem strane u sporu preuzimaju aktivnu ulogu u smislu iniciranja sastanka, dolaze sa čvrstom namjerom da spor riješe u postupku medijacije i rade zajedno na tome da dođe do zaključenja poravnanja.

Sporovi koji traju značajno duže jesu oni u kojima strane u sporu iz nekog razloga insistiraju na njegovom trajanju i sporovi u kojima iz objektivnog razloga stranke ne mogu riješiti spor efikasno.

Ovdje valja napomenuti da na dužinu trajanja postupka utiče protok vremena od trenutka zaključenja poravnanja (kraj postupka medijacije) do ovjere istog od strane nadležnog suda. U smislu navedenog, koristim priliku da istaknemo maksimalno korektnu saradnju sa svim sudovima (sudijama) u Crnoj Gori, a koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju medijacije u našoj zemlji, upravo kroz postupak ovjere poravnanja, kaže naša sagovornica.

Pred Centrom za alternativno rješavanje sprorova u protekle dvije godine u radu je bilo više od 20.000 predmeta, iniciranih predlozima za pokretanje postupka medijacije i dostavljenim od strane nadležnih sudova.

– Dakle, radi se o znatno većem broju pristiglih zahtjeva u odnosu na ranije periode. Ovdje treba spomenuti da odredba člana 12 Zakona o alternativnom rješavanju sporova propisuje obavezu stranaka koje namjeravaju da vode sudski spor da se prije njegovog pokretanja moraju obratiti Centru radi pokušaja rješavanja predmeta spora medijacijom, i to: u sporovima male vrijednosti, sporovima iz osiguranja i individualnim radnim sporovima. Takođe, izmjenama Zakona o parničnom postupku iz 2020. godine propisana je obaveza postupajućih sudija da sudske spise dostavljaju Centru radi organizovanja prvog susreta sa medijatorom u postupcima u kojima je tužena Država Crna Gora, Glavni grad, Prijestonica i u privrednim sporovima – podsjeća Golović Vojinović.

Navedene zakonske odredbe dovele su do velikog priliva predmeta upućenih na medijaciju.

– Moram napomenuti da je jedan od glavnih razloga koji je doveo do enormnog povećanja broja predmeta u odnosu na raniji period (od 2020. do 2023.godine), a koji se reflektovao na rad Centra i u prethodnoj godini, zastara novčanih potraživanja iz radnih odnosa koja je nastupila početkom januara mjeseca 2024. U tom periodu, Centru je u svega nekoliko dana predato više od 15.000 predloga koji se odnose na potraživanja iz rada i po osnovu rada (predaja predloga Centru prekida rok zastare) – objašnjava Golović Vojinović.

Nedovoljni rezultati u privrednim sporovima

Shvatajući značaj rješavanja privrednih sporova putem medijacije, kao i činjenicu da primjena Zakona o alternativnom rješavanju sporova još uvijek nije dala očekivane rezultate kada je u pitanju rješavanje privrednih sporova putem medijacije, važno je istaći da zakon propisuje obavezu lica koja namjeravaju pokrenuti sudski postupak da se prije podnošenja tužbe obrate Centru, ukazuje Golović Vojinović.

Ona objašnjava da je medijacija u privrednim sporovima podrška u dijalogu ili u pregovaranju povodom neslaganja, konflikta ili spora, u čemu pomaže treća osoba od povjerenja – medijator, s ciljem postizanja poravnanja.

– Strankama medijacija pruža priliku da sjednu zajedno za sto i obnove komunikaciju, razumijevanje i povjerenje i suprotstavljanje zamijene saradnjom – kaže Golović Vojinović.

Imajući u vidu benefite rješavanja sporova putem medijacije (jasnije sagledavanje situacije, donošenje rješenja koje je podjednako prihvatljivo za obje strane, čuva ili uspostavlja komunikaciju i povjerenje između strana u sporu, štedi vrijeme i finansije), te činjenice da stranke same određuju medijatora (lice koje sprovodi postupak medijacije i pomaže strankama da postignu poravnanje, bez ovlašćenja da im nametne obavezno rješenje, a kome je izdata licenca za rad, u skladu sa zakonom), najveći broj podnijetih predloga odnosi se na rješavanje sporova iz oblasti osiguranja, individualnih radnih sporova i sporova male vrijednosti.

– Trenutno u Crnoj Gori imamo 234 licencirana medijatora i moglo bi se reći da je taj broj sasvim dovoljan da zadovolji potrebe priliva predmeta. Treba napomenuti da je najveći broj medijatora za teritoriju glavnog grada, dok je u pojedinim manjim opštinama licencirano svega nekoliko medijatora, pa je njihov broj neophodno povećati – kazala je Golović Vojinović.