Da su bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori neophodne korjenite reforme saglasna je domaća i stručna i laička javnost, a na to su u više navrata ukazali i s relevantnih međunarodnih adresa. Baš kao što je svima jasno da bezbjednosne službe treba osloboditi od političkog uticaja, koji je evidentan, kako bi se svako vratio svom poslu: političari da se bave politikom, javna policija da čuva javni red i mir, a tajna policija (ANB) da štiti državu od unutrašnjeg i spoljašnjeg neprijatelja.

Bivši pripadnik MUP-a RCG i stručnjak za bezbjednost Ratko Kontić smatra da prava reforma bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori mora omogućiti suštinsku promjenu, a ne samo popravku stanja. Kako je istakao u izjavi za "Dan", potrebno je promijeniti davno postavljeni način ponašanja i dati priliku pripadnicima bezbjednosnog sektora, onima koji to zaslužuju, da pokažu i dokažu koliko im je stalo da živimo u uređenom sistemu. Potrebno je, naglašava Kontić, demistifikovati rad tajne službe i staviti je u službu opšteg interesa.

– Kako je dugo vremena država bila podređena pojedincima i njihovim interesima, a ne obratno, rad bezbjednosnog sektora se sveo na funkciju političke policije, kao "specijalizovane organizacije u državnom aparatu koja otkriva namjere i onemogućava djelatnost protivnika vladajuće klase, obavještava i obezbjeđuje vodeće političke strukture". U radu tajne policije, ili ANB-a, mora se izvršiti veoma ozbiljna i normativna reforma, koja bi podrazumijevala formiranje potpuno nove bezbjednosne službe, koja će biti zasnovana na striktnom poštovanju zakona i pravila službe, na strogoj kontroli primjene mjera tajnog nadzora, tj. priskuškivanja, praćenja, pretresa i ostalih operativnih mjera iz njenog opusa rada, kazao je Kontić.

Analitičar bezbjednosti Srećko Bukilić naglašava da je politička volja temeljni uslov za reformu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori. Problem je, smatra on, u političarima, donosiocima odluka.

– Nova rukovodeća politička elita nije mnogo učinila u reformama bezbjednosnog sistema. Čak je nastavila praksu stare vlasti u dijelu zapošljavanja. Godinama se ukazuje – a nova vlast je to nastavila – da se sva reforma bezbjednosnog sistema svodi na novo zapošljavalje, odnosno uvećanje broja zaposlenih, rekao je Bukilić.

On je podsjetio da su dvije najznačajnije crnogorske obavještajne zajednice Agencija za nacionalnu bezbjednost – ANB i Obavještajno-bezbjednosni direktorat Ministarstva odbrane.

– S obzirom na prirodu posla kojim se bave te službe i tajnost u njihovom radu, teško je znati kakvo je stanje u njima. Ono što se zna su rezultati u ranijem periodu. Rezultati rada ANB-a po pitanju borbe protiv organizovanog kriminala su poražavajući. U Crnoj Gori su zaratile dvije izuzetno moćne organizovane kriminalne grupe, čiji je rat potresao ne samo Crnu Goru i region, već se prenio i na pojedine evropske države. Kako je moguće da ANB nije raspolagala informacijama o nastanku tih grupa? Organizovane kriminalne grupe se ne stvaraju za nedjelju dana, za mjesec-dva, već se stvaraju godinama. Za to vrijeme ANB je morala imati informacije o članovima grupa i njihovim aktivnostima. Takođe, mislim da je saradnja ANB-a s policijom na neprihvatljivo niskom nivou. Vojna obavještajna služba sve više postaje civilna. Ona se bavi zaštitom svojih i prikupljanjem tuđih podataka koji su od interesa za vojsku. Neprihvatljivo je, sa profesionalnog aspekta, da civil bude imenovan na mjesto rukovodioca takve službe, istakao je Bukilić.

Odgovarajući na pitanje postoji li način da se stvari u bezbjednosnom sektoru vrate na pravi kolosijek, Ratko Kontić ističe da globalna bezbjednost Crne Gore, s obzirom na to da je članica NATO -a, ne može biti dovedena u pitanje.

– Naš mnogo veći problem je dugogodišnje odsustvo pravovremene i profesionalne borbe protiv svih klasičnih i novih pojavnih oblika kriminaliteta unutar države. U tom prostoru je organizovani kriminal veoma brzo našao svoje mjesto i napravio "prodore" u službama bezbjednosti, što je potpuno demotivisalo sve one koji su iskreno željeli da svoj posao rade po zakonu. Smatram da je Crnoj Gori neophodno stvaranje jedne nove i savremene kriminalističke policije i pratećih segmenata rada, u kojoj je, inače, mnogo teže raditi nego u tajnoj policiji. Ona bi mogla biti formirana kao posebna jedinica od najboljih operativaca tih sektora na nivou države i kao takva bi imala ingerencije na cjelokupnoj teritoriji, naravno u saradnji sa svim ostalim zakonom predviđenim subjektima. Kako postoje indicije da i u naslijeđenom državnom aparatu postoje veoma ozbiljno organizovane kriminalne grupe, osim onih van njega, bilo bi mnogo posla za tužilaštvo i takvu jedinicu kriminalističke policije, iako jedna slična forma već postoji u Specijalnom tužilaštvu, kazao je Kontić.

Što se tiče uniformisanog sastava crnogorske policije, on smatra da se, u svim sektorima njihove odgovornosti, a posebno specijalne i interventne jedinice, polako oslobađaju "militantnog" statusa koji im je bio nametnut u prethodnim vremenima i da će biti siguran oslonac svim građanima Crne Gore, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu opredijeljenost.