Osim toga, uvođenjem kvalifikovane većine neopravdano se otežava izbor članova Tužilačkog savjeta izvan reda tužilaca u Skupštini, ocijenio je u razgovoru za "Dan" Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa.
– Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska, odnosno tropetinska većina glasova poslanika, kao neophodna za izbor članova Tužilačkog savjeta, stavljajući tako još jednu pravnu, a tešku političku prepreku, što izvjesno može dovesti do toga da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci. Iskustva Skupštine u naporima da postigne navedene većine upozoravajuća su. Naš predlog je bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom u Skupštini, za razliku od sada dovoljne obične većine (većine od prisutnih poslanika) – pojasnio je Muk.
Ističe i da vladini predlozi ne nude objašnjenje ni opravdanje da Sudskom savjetu predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkom savjetu vrhovni državni tužilac.
– Predlozima Vlade ne obezbjeđuje se ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude "nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti". Predloženim izmjenama Ustava ne mijenja se sastav Tužilačkog savjeta, kako bi se to moglo zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer sastav Tužilačkog savjeta nije upisan u Ustavu. Riječ je o tome da se vladinim predlogom sastav TS propisan zakonom iz 2024. godine prepisuje u Ustav, a da se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021. godine – izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu – dodaje Muk.
Ustavni propis da VDT predsjedava TS, kako ocjenjuje, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći i kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Savjeta.
– Nije moguće da vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran "za vršenje poslova državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova državnog tužilaštva", a, s druge strane, da kao predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu – smatra Muk.
Podsjetio je da Venecijanska komisija u mišljenju iz 2007.godine navodi da bi bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskom savjetu, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od autokratskog upravljanja pravosuđem. Ta preporuka je usvojena za SS, ali ne i za TS.
