Mržnja koja se ispoljava na društvenim mrežama, dezinformacije koje se brzinom svjetlosti šire i mnoge druge stvari samo pogoršavaju bezbjednosnu situaciju u našoј državi, kazao јe, u intervјuu za "Dan" doktorand bezbјednosti Ivan Pekić, predsјednik Internacionalne policiјske organizaciјe Crne Gore.
Prema njegovim riјečima, iako dosad nije došlo do većih incidenata, koji bi ozbiljno ugrozili javni red i mir, atmosfera je s vremena na vrijeme pred izbore, kako lokalne tako i državne, napeta što povećava mogućnost za konflikte.
– Bez obzira na to, bezbjednosne institucije, poput policije i vojske, nastavljaju da obavljaju profesionalno svoje zadatke, ali su pod pritiskom i moraju biti oprezne kako bi spriječile buduće nemire i nerede. Sve u svemu, bezbjednosna situacija je stabilna, ali krhka, i mnogo zavisi od daljeg razvoja političkih dešavanja. Politički akteri treba da nađu zajednički jezik i smanje razlike u društvu, i na taj način izbjegnu nasilne incidente i društvene nemire. S druge strane, postizanje političkog konsenzusa moglo bi doprinijeti stabilizaciji situacije i jačanju osjećaja sigurnosti među građanima, poručio јe Pekić.
• Smatrate li da je, nakon niza akcija SDT-a i SPO, razbijen policijski narko-kartel?
– Nedavne akcije SDT-a i SPO protiv policijskih službenika osumnjičenih za povezanost sa narko-kartelima predstavljaju značajan korak u borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Međutim, pitanje da li je time razbijen cijeli policijski narko-kartel je složeno. Te akcije svakako ukazuju na ozbiljne korake u razotkrivanju i suzbijanju kriminalnih mreža unutar državnih institucija, poput Uprave policije. Hapšenja visokih policijskih službenika i drugih povezanih lica pokazuju odlučnost vlasti da se obračuna s kriminalom. Ipak, razbijanje jednog dijela mreže ne znači nužno da je cijeli sistemski problem riješen, on je samo zagreban po površini. Organizovani kriminal, posebno onaj povezan sa trgovinom drogom, trgovinom oružjem, švercom cigareta obično je duboko ukorijenjen i povezan s različitim državnim i vandržavnim strukturama, uključujući međunarodne mreže. Stoga, iako su ove akcije značajan napredak, one predstavljaju tek početak dugotrajnog procesa. Potrebno je nastaviti sa intenzivnim istragama i jačanjem institucija kako bi se osiguralo da se visoka korupcija i kriminalne aktivnosti unutar policije i drugih državnih organa efikasno suzbiju. Dakle, teško je reći da je cijeli narko-kartel razbijen, ali je svakako nanesen ozbiljan udarac koji može imati dugoročne pozitivne posljedice ako se nastavi u istom smjeru.
• ANB i dalje ostaje zatvoren sistem koji se, čini se, odupire svakom vidu kontrole i funkcioniše po principima koji ne ulivaju povjerenje, niti sugurnost građanima. Na koji način se može sprovesti reforma tog sektora?
– Reforma Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) u Crnoj Gori je ključna za jačanje povjerenja građana u bezbjednosni sektor i osiguranje transparentnog i odgovornog rada ove institucije. ANB, kao i slične obavještajne agencije u drugim zemljama, često funkcioniše u zatvorenom sistemu, što može dovesti do zloupotrebe moći i izbjegavanja kontrole. Da bi se sprovela efikasna reforma ANB-a, potrebno je preduzeti nekoliko ključnih koraka:
Povećanje transparentnosti i odgovornosti: Iako obavještajne agencije moraju raditi u određenom nivou tajnosti, transparentnost se može povećati kroz redovne izvještaje parlamentu ili specijalizovanim tijelima koja prate rad ANB-a. Uvođenjem javno dostupnih izvještaja o radu, gdje je to moguće, može se podstaći povjerenje građana.
Jačanje parlamentarnog nadzora: Obezbjeđivanje efikasnog parlamentarnog nadzora nad radom ANB-a je ključno. Specijalizovane komisije unutar parlamenta trebalo bi da imaјu pristup relevantnim informacijama i da budu u mogućnosti da postavljaju pitanja o zakonitosti i efikasnosti operacija koje ANB sprovodi. Ovaj nadzor mora biti oslobođen političkog uticaja i vođen interesima nacionalne bezbjednosti i građanskih prava.
Depolitizacija kadrova: Postavljanje rukovodećeg kadra u ANB-u treba da bude bazirano na profesionalnim kriterijumima, a ne na političkoj lojalnosti. Transparentni konkursi i nezavisne komisije za izbor rukovodstva mogu pomoći u smanjenju političkog uticaja.
Unutrašnja kontrola i nezavisne inspekcije: ANB bi trebalo da ima snažan mehanizam unutrašnje kontrole, ali i da bude podložna nezavisnim inspekcijama koje mogu ocijeniti zakonitost i efikasnost njenog rada. Ovi mehanizmi treba da budu autonomni i nezavisni od političkog uticaja.
Zaštita ljudskih prava: Svi obavještajni postupci moraju biti u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava. Reforma ANB-a treba da uključi obuku osoblja o ljudskim pravima i primjeni zakona, kako bi se osiguralo da aktivnosti agencije ne narušavaju prava građana.
Jačanje saradnje sa civilnim društvom: Uključivanje nevladinih organizacija i eksperata iz civilnog društva u procese reforme i praćenja rada ANB-a može pružiti dodatnu dimenziju nadzora i pomoći u identifikaciji slabosti unutar sistema.
Izmjene zakonodavnog okvira: Reforma ANB-a zahtijeva i izmjene zakona koji regulišu rad agencije, kako bi se obezbijedila veća transparentnost, odgovornost i depolitizacija.
