I Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje istražuje organizovani kriminal, zloupotrebu službenog položaja od strane državnih funkcionera, pranje para i sl., nerijetko pribjegava pomenutom načinu prikupljanja dokaza. U prvih šest mjeseci ove godine SDT je tražilo mjere tajnog nadzora za deset predmeta. Na mjerama je bilo više osoba, budući da su primjenjivane na više lica u jednom predmetu. U najvećem broju slučajeva, odnosno 19 puta, korišćeno je tajno praćenje i video i audio snimanje lica i predmeta. Tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu mjera je koju su u SDT-u koristili 17 puta. U najmanjem broju slučajeva, odnosno samo jednom specijalni tužioci, tražili su, a sud je odobrio mjeru presrijetanje, prikupljanje i snimanje računarskih podataka.
– U izvještajnom periodu formirano je ukupno 10 predmeta u kojima su zahtijevane/primijenjene mjere tajnog nadzora, i to po sljedećim vrstama: 17 mjera tajnog nadzora – tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu iz čl. 157 st. 1 tač.1 Zakonika o krivičnom postupku; jedna mjera tajnog nadzora – presrijetanje, prikupljanje i snimanje računarskih podataka iz čl. 157 st. 1 tač.2 Zakonika o krivičnom postupku; sedam mjera tajnog nadzora – ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja i video i audio snimanja u prostorijama iz čl. 157 st. 1 tač. 3 Zakonika o krivičnom postupku; 19 mjera tajnog nadzora – tajno praćenje i video i audio snimanje lica i predmeta iz čl. 157 st.1 tač. 4 Zakonika o krivičnom postupku. Sudija za istragu prihvatio je 44 predloga specijalnih tužilaca za primjenu mjera tajnog nadzora, koje su usvojene naredbama – navedeno je u izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva.
Specijalni tužioci nijesu upućivali zahtjeve za tajne mjere kao što su: simulirana kupovina predmeta ili lica i simulirano davanje i primanje mita, pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova, osnivanje fiktivnog privrednog društva, praćenje prevoza i isporuke predmeta krivičnog djela, snimanje razgovora uz prethodno informisanje i saglasnost jednog od učesnika razgovora i angažovanje prikrivenog isljednika i saradnika.
Godinu dana ranije, SDT je odobrenje za primjenu MTN tražilo u 15 predmeta, prema mnogo većem broju osumnjičenih lica. Tajno praćenje i video i audio snimanje lica i predmeta bilo je odobreno čak u 57 slučajeva, a tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu 55 puta. U 40 slučajeva odobren je ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja i video i audio snimanja u prostorijama.
Poslednjih godina, jedna od glavnih tema u crnogorskom pravosuđu bila je validnost dokaza pribavljenih preko sada dešifrovane skaj komunikacije. Sudovi taj dokaz ne tretiraju kao mjere tajnog nadzora, a nije jasno definisana ni pravna priroda tog dokaza koji se pribavlja kao MTN.
