Podsjećamo, 12. februara podgorički Viši sud izreklo je presudu od ukuno 20,6 godina zatvora Lazaru Iliću i grupi. To je prva presuda koja je izrečena za neki sudski predmet u kojem je tužilaštvo kao dokaz predstavilo, između ostalog, i "SKY " komunikaciju. Pomenutom presudom Lazar Ilić je osuđen na jedinstvenu kaznu od 5 godina zatvora, Strahinja Savić na 4, Grga Milićević na 3 godine i 6 mjeseci, Miloš Klečak na 3 godine i Nikola Mileković na jedinstvenu kaznu od 5 godina zatvora.
Svi optuženi i advokati odbrane su ostali pri izjavljenim žalbama.
Advokat Ranko Radonjić je, između ostalog, uklazao da saslušanje okrivljenog Strahinje Savića u SDT nije bilo po zaonu.
- Nasuprot stavu suda, smatramo da je iz spisa predmeta trebalo izuzeti Službenu zabilješku UP CB Budva broj 02-215/21-680 od 22.01.2021. godine, zatim CD na kome je snimljen sadrzai kriptovanog telefona marke Google Piksel 2 navodno vlasništvo Savić Strahinje te da se izdvoji sadržina razmijenjenih poruka u zatvorenoj grupi pod nazivom "Budva" korisnika aplikacije SKY Ecc. Odbrana smatra da prije svega treba razjasniti koju radju dokazivanja predstavija ova službena zabiljška i ovo što je iz nje proizašlo - navodi se u žalbi advokata Radonjioća.
Odbrana smatra da su navedene radnje sprovedene nezakonito te da shodno odredbi čl. 17 st. 2 ZKP-a predstavljaju dokaze koji su pribavljeni povredama odredaba krvičnog postupka i da se na njima ne može zasnivati odluka.
-lako u službenoj zabilješci nije konstatovano pretpostavljam da su OPS željeli izvršiti uvidjaj u konkretnom slučaju, obzirom da su vršili neposrednu radnju opažanja telefona i vršili njegovo fotografisanje. U svakom slučaju u službenoj zabilješci se koristi termin "presnimavanje sadržaja predmetnog telefona". Navedeni termin medutim naš procesni zakon kojim bi i oni treball da se služe ne prepoznaje. U članu 212 stav 1 ZKP-a kaže se da sve radnje u toku krivičnog postupka po pravilu audio ili audio vizuelno snimaju, dok je čl. 257 st.2 koji definiše ovlašćenja i radnje policije u izvidjaju određeno da izvršenje pojedinih radnji može da se zabilježi i uređajem za audio ili audio vizuelno snimanje u kom slučaju bi se ovi snimci priložili zapisniku odnosno službenoj zabilješci - naveo je Raodnjić u žalbi.
Dodaje da po stavu odbrane i po prihvaćenoj sudskoj praksi ovog suda nad mobilnim telefonom kao pokretnoj stvari ne vrši se uviđaj, već isključivo pretresanje prema odredbama o pretresanju pokretnih stvari iz čl. 75 st. 2 ZKP-a.
- Te službena zabilješka od 22.01.2021. godine predstavlja pravno nevaljan dokaz u smislu čl. 17 st.2 ZKP-a u vezi člana 84 ZKP-a koji propisuje da ako je pretresanje izvršeno suprotno odredbama člana 75 ZKP-a, tj.bez naredbe suda zapisnik o pretresanju i dokazi pribavljeni ovakvim pretresanjem ne mogu se koristiti kao dokaz - stav je odbrane.
Radonjić navodid ba "obzirom na torturu i nasilje koju su doživjeli ovdje okrivijeni od strane OPS mora se iskazati sumnja i u dobrovoljnost okrivljenog Savića da saopšti svoju šifru, posebno kod činjenice da ona nije navedena u samoj službenoj zabilješci"
- Sve i da jeste eventualni pristanak držaoca telefona za pretresanje radnju ne čini zakonitom. Kao posljedica pravne nevaljanosti ovog dokaza proizilazi pravna nevaljanost i dokaza pobrojanih u optužnici pod rednim brojm 16 i 17 čije smo izdvajanje takođe tražili. Ukazujemo drugostepenom sudu da je Viši sud u Podgorici, dana 25.10.2023. godine, u predmetu poslovne oznake KS br. 3/21, u identičnoj situaciji donijelo upravo odluku da se usvoji ovakav predlog odbrane i da se iz spisa izdvoji zapisnik o uviđaju i sve što je iz njega proisteklo, obzirom da se radi o pravnom nevaljanom dokazu - naveo je Radonjić u žalbi.
Odbrana je između ostalog i navela da "takođe, kada su u pitanju komunikacije pročitane na poslednjem ročištu glavnog pretresa, ukazuju sudu da su iste nejasne, konfuzne, jer proizilazi kao da su se pojedini „Pinovi" dopisivali sami sa sobom, obzirom da nedostaju poruke druge strane, već imamo poruke koje je slala jedna strana, pa se ne može uhvatiti kontekst", a ovako prikazane nemaju nikakvog smisla".
- Izvještaji o komunikaciji koje je dostavilo tužilaštvo ne mogu predstavljati dokaz iz razloga što isti predstavljaju interpreaciju tužilaštva, njihov interni akt, za koji se ne može ni utvrditi od strane koga je personalno sačinjen, kako bi se isti mogao pozvati na preteres i ispitati na okolnosti funkcionisanja aplikacije i načina pribavljanja podataka. Kada su u pitanju podaci u elektronskom obliku dobijeni od strane Rep. Francuske po zamolnici SDT-a, smatram da postoje brojni razlozi zbog kojih se ne mogu koristiti kao dokaz u ovom krivičnom postupku - naveo je u žalbi Radonjić.
U žalbi dodaje da oni ne znaju kako su dobijeni ovi podaci.
- To jest ne znaju rezultat koje konkretan dokazne radnje predstavljaju ovi podaci koji su dostavljent u elektronskom obliku, ali sigurno znamo da su podaci rezultat masovnog presretanja komunicije, i sigurno znamo da je to učinjeno uz pomoć neke dokazne radnja koja nije poznata našem krivično pravnom sistemu. Upravo zato i podsjećam na odredbu člana 2 stav 1 ZKP-a koji propisuje da krivičnu sankciju učiniocu krivičnog djela može izreći samo nadležni sud u postupku koji je pokrenut i sproveden po ovom zakoniku. Dakle, zakoniku o krivičnom postupku Crne Gore, ne neke treće zemlje, pa makar ona bila članica EU kojoj težimo.Postupajući po zamolnici našeg tužilaštva Rep. Francuska dostavlja CD sa odredenim, sirovim podacima koji, sadrže bezbroj informacija irelevantih za ovaj postupak, i to informacija koje nijesu obradene, iz kojih se ne može utvrditi niti jedna okolnost bitna za vođenje ovog krivičnog postupka- naglasio je advokat Radonjić.
Dodao je da odsustvo kredibilnosti i pouzdanosti ovih informacija upućuje na zaključak da se iste mogu razmjenjivati isključivo u operativne svrhe, kako bi eventulano poslužili tužilaštvu i policiji za pribavljanje dokaza u pravcu njihovih sumnji.
- Činjenica da su isti podaci prikupljeni posredstvom masovnog nadzora komunikacija, da mi ne znamo ništa u vezi sa tim procesom koji se odvijao u drugim državama, da ne znamo pod kojim okolnostima je to učinjeno, da li je i ko, te na koji način vršio i vrši postupak selekcije, proučavanja, korišćenja i čuvanja prikupljenih podataka, koje su mjere predostrožnosti trebale biti preduzete, a koje su zaista i preduzete prilikom čuvanja podataka, kao i koje mjere su preduzete prilikom prenosa tih podataka drugim stranama. Koliko je nama poznato, ovi podaci, jedni te isti se šalju zemljama regiona, obzirom da se pojedini okrivljeni iz ovog i sličnih predmeta nalaze na optuženičkim klupama zemalja iz okruženja, i to se šalju njihovim jedinicima Europola, policijama, bezbjednosnim službama, tužilaštvima, a isto tako i našim. Ovi podaci su koliko je moguće zaključiti dostavljeni i dostupni i kancelariji Europola u Podgorici, Specijalnom policijskom odjeljenju i tužilaštvu, a vrlo vjerovatno i Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Nažalost, u ovom trenutku ne postoji bilo koje nezavisno tijelo, koje bi moglo da nam pruži informacije o tome ko sve raspolaže ovim podacima, ko ih obrađuje i ko ih potencijalno mijenja, u šta odbrana ima legitimno pravo da sumnja- stav je odbrane.
Radonjić je ukazao da kao branilac apsolutno smatra da se uvođenjem ovih podataka u naš pravni sistem i njihovo uvrštavanje u dokazni materijal krši pravo na pravično suđenje zajamčeno članom 6 Konvencije.
- Ovo iz razloga što odbrana nije data mogućnost da osporava autentičnost dokaza, već se uz parolu povjerenja u dokazne radnje preduzete od strane druge država, našim građanima onemogućava pravo na odbranu, odnosno pravo na kontradiktorni proces. lako odbrana apsolutno problematizuje pravnu mogućnost pribavljanja i korišćenja ovih podataka u našem sistemu, odbrana takođe sumnja i u tehničku ispravnost pribavljanja, odnosno njihovu autentičnost, pa iz toga razloga smatram da je prvostepeni sud bio dužan da angažuje vještaka koji bi analizirao ili pojasnio način na koji su ovi podaci mogu ili trebaju prikupljati, kako su ustvari prikupljeni, koji bi to način pružao dovoljnu garanciju da su ovi podaci pouzdani, bar sa tehničke strane, ako ne sa formalno pravne strane. U svakom slučaju, u prvostepenom postupku je i to izostalo- smatra on.
Podsjetio je na da je na primjer Italijasnki Vrhovni sud stao na stanovište da se šifrovane poruke, prikuplkene prilikom međunarodne policijske akcije hakovanja druge telefonske mreže, koju su navodno koristile krimininalne grup ne mogu koristiti u pretkrivičnom postupku ako tužioci ne mogu da objasne kako su prikupili te dokaze.
-Kasacioni sud Italije je utvrdio je da optuženi treba da ima mogočnost ne samo da postavlja pitanja o sadržaju poruka koje je policije dobila te telefonske mreže SKY, veći da postavlja pitanja o načinu sprovodenja istražnog postupka. U tom pravcu ukazujem i izjašnjenje profesora Denisa Kipkera, koji je član odbora Evropske akademije za slobodu informisanja i zaštitu podataka, koji je izjašnjavajući se na mogućnost da podaci koju su prikupljeni sa SKY ECC aplikacije budu korišteni kao dokaz u postupku, u svojim radovima naveo da Kada se koriste sirovi, digitalni podaci, oni se mogu promijeniti i autentičnost i integritet podataka se ne može garantovati. To je apsolutno jasno i najvećem laiku koji je imao susreta sa podacima sa ove aplikacije, obzirom da svako od nas, nakon što dobije ove podatke može da ih mijenja na način na koji želi prije li ih nekome dalje proslijedi - naglasio je u žalbi Radonjić.
On smatra da je prvostepeni sud bio dužan da, ako se več bavi Odlukom Ustavnog savjeta Francuske broj 2022- 987 QPC od 08.04.2022. godine, posebnu pažnju posveti i odluci C-670/22 od 30.04.2024. godine koju je donio Evropski sud pravde u Luksemburgu, a čiji standardi su se morali primijeniti i u ovom predmetu.
- Dakle, ovaj sud i generalno domaći sudovi koji postupaju u ovim i sličnim predmetima moraju obezbijediti da se postupak odvija i dokazi prihvataju na način koji je predvidljiv i na način koji je u skladu sa domačim zakonima. To se može ostvariti i slučajevima kada se dokazi prikupljaju u drugim državama, čiji se zakoni i garancije za prikupljanje dokaza mogu razlikovati od domačih, međutim, naši sudovi moraju da primjenjuju svoja domaća pravila i zakone, kako bi ocijenili da li su podaci pribavljeni u inostranstvu prihvatljivi. Iz navedene komunikacije, kojoj je prvostepeni sud dao status dokaza se ne zna između koga se odvijala, ko je inicijator, ko drugo lice u komunikaciji, koje je vrste, koliko je trajala, na šta se tačno odnosi.
Dakle, komunikacija nije dostavljena odbrani u čitljivom i razumljivom obliku, da bi se sama za sebe ili kroz dovodenje u vezu sa drugim dokazima, mogla analizirati i kao takva dovesti do odredenih činjeničnih zaključaka. Naprotiv, ne samo da je nejasna i nerazumljiva i kao takva nepodobna za upotrebu, već ista nije uopšte obrađena, od strane strane sudskog vještaka za digitalne dokaze i telekomunikacije, odnosno drugog stručnog lica iz te oblasti, po naredbi suda Ili nalogu specijalnog tužioca, tako da može biti hronološki prikazana i pregledna, da bi se mogla dovesti u vezu sa okrivljenima pojedinačno ili sa više njih, da bi se mogla cijeniti i ocijeniti zasebno, odnosno u vezi sa drugim dokazima, ne samo od strane odbrane, nego i suda ili bilo kog učesnika postupka - smatra Radonjić.
Sud će odnijeti odluku u zakonom predviđenom roku.
Navodi optužnice:
Prema navodima optužnice, Lazar Ilić je trebao da ubije Kana.Prijatenj od Kana, Goran Slovinić je 22. janura 2021. zaustavio Strahinju Savića i tražio od njega da mu kaže ko ga je poslao jer je prethodno primjetio da se ovaj optuženi ponaša sumnjivo i već dva dana nadgleda lokal,,Kadmo” u kojem je boravio. Verbalni konflikt Slovinića i Savića registrovali su policajci koji su se nalazili u blizini. Nakon toga je on priveden.
Prema navodima optužnice, Ilić, Savić,Milićević, Klečko i Mileković su tokom 2020. Godine postali članovi kriminalne organizacije koju je formirala za sada nepoznata osoba sa nadimkom Džoni. Pored osoba koje se nalaze na optužnici članstvo u ovoj kriminalnoj organizaciji prihvatila su za sada i druga neidentifikovana lica sa nadimcima Krojač, Mateo Odin, Sajarac, Matkal, Sepforiti i drugi.
Džoni sa Vračara je bio zadužen za planiranje i finansiranje izvršenja najtežih krivičnih đela. Savića je imao zadatak da prati i opservira kretanje mete, stav je tužilaštva.
- Grga i Klečak su se prihvatili izvršioce krivičnih đela prevoze preko graničnih prelaza i povezuju sa drugim članovima kriminalne organizacije - navodi su SDT-a.
