Nakon brojnih hapšenja i ubistava navodnih pripadnika crnogorskih klanova, i njihovih saradnika, može se steći utisak da je u poslednje vrijeme u kriminalnom "podzemlju" zavladao mir. Međutim, prema riječima struke, radi se samo o fazi prilagođavanja na novonastale okolnosti.
Nakon što je uhapšen veći broj škaljaraca i kavčana, dok se vodeći njihovi članovi nalaze u bjekstvu, ostali klanovi sa naše teritorije pokušavaju preuzeti njihove aktivnosti. Postavlja se pitanje do koga i gdje vodi "rikošet" crnogorske mafije, dok dva vodeća klana, škaljarski i kavački, imaju "na pola svezane ruke".
Na tu temu u razgovoru za portal Dan govorio je Velimir Rakočević, redovni profesor Krivičnog prava, Kriminologije i Krimiinalistike na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Prema riječima Rakočevića, kriminalne organizacije, mafija tipa, imaju sposobnost regeneracije i prilagođavanja novonastalim okolnostima, što dokazuju brojni slučajevi iz prošlosti.
- Kriminalna aktivnosti ovih klanova je samo privremeno bila usporena, da bi nakon kratkog zastišja oni nastavili nelegalne poslove. O tome svjedoče između ostalog i opsežne aktivnosti policije i drugih državnih organa na internacionalnom nivou, koje su realizovane nakon hapašenja vođa ovih klanova a u kojima su lišena slobode lica povezana sa ovim kriminalnim organizacijama. Zbog svoje žilavosti i fleksibilnosti kriminalne organizacije tako dugo opstaju na kriminalnom tržišt- pojašnjava Rakočević.
Rakočević navodi da se problem organizovanog kriminaliteta ne može biti vezan za samo jednu državu budući da ima transnacionalni karakter.
- Primjer efikasnog rada na planu suzbijanja najtežih formi zločina jeste lišenje slobode jednog broja pripadnika klanova, koje je ostvareno putem međunarodne saradnje. Evidentno je da je kriminalcima ovog tipa zatvor jedino relativno sigurno mjesto koje im osigurava bezbjednost života, jer bi boravkom na slobodi bili ozbiljno ugroženi od pripadnika suprotstavljenih kriminalnih organizacija. Ni u zatvoru nije lako uspostaviti stoprocentnu bezbjednost imajući u vidu da na malom prostoru boravi veliki broj kriminogeno ificiranih osoba- navodi Rakočević.
On podsjeća da smo vidjeli u prošlosti da samo jedna pogrešna procjene, kombinovana sa neadekvantim mjerama fizičko tehničkog obezbjeđenja, može da ima teške posledice kao što je bio slučaj ubistva u poluotvorenom odjeljenju UIKSA.
Rakočević ističe da je lišenje slobode i osuda u zakonito sprovedenom postupku učinioca krivičnog djela je reakcija svake moderne države na kriminalno ponašanje.
- To bi po pravilu trebalo dovesti do elminacije kriminalnih aktivnosti. U praksi nije tako, budući da je vrlo visok procenat povratnika u izvršenju krivičnih djela. To znači da postojeći sistemi tretmana ovih lica ne daju očekivane rezultatem zbog čega bi trebalo raditi na pronalaženju efikasnijih metoda resocijalizacije. Likvidacija jednog kriminalca znači trajno onesposobljavanje tog lica da vrši bilo koju aktivnost pa i kriminalnu, ali s druge strane, to ne znači da je kriminalna aktivnost kriminalne organizacije paralisana- navodi on.
Dodaje da u zbog svoje prilagodljivosti klanovi se u kratkom vremenskom period popune novim članovima i nesmanjenim intenzitetom nastavljaju sa kršenjem zakona.
- Ovdje se ne radi o klanovima sa margine u kriminalnom miljeu već o vrlo moćnim kriminalnim organizacijama na globalnom nivou. Oni su još uvijek zahvaljujući finansijskim potencijalima sposobni da očuvaju homogenost i kompaktnost klana, odnosno ne pružaju šansu bilo kom pripadniku da naruši disciplinu i bezuslovnu lojalnost klanu. Oni jako dobro znaju poznatu mafijašku izreku da se u mafijašku organizaciju ulazi vertikalno a iz nje izlazi u horizontalnom položaju. Vrlo su svjesni da bi u slučaju otkazivanja poslušnosti bili brutalno likvidirani- pojašnjava Rakočević.
Od kad je rat crnogorskih klanova počeo da broji oko 50 žrtava, i kada su ubijni oni koji su važili za istaknute članove tih kriminalnih organizacija, pojavila se informacija da se stvara novi, treći klan.
Rakočević vezano za to ističe da prema raspoloživim informacijama postoji borba za prevlast u svijetu kriminala.
- Što je jedna od osnovih karakteristika ovih grupacija. Ali to još uvijek ne znači da se od ostataka ova dva klana formira novi, već da drugi klanovi pokušavaju preuzeti pojedine kriminalne aktivnosti od Škaljarskog i Kavačkog klana koristeći nepovoljne aktivnosti u kojima se se ova dva klana našla- smatra on.
Prema riječima Rakočevića, bilo bi idealno ukoliko bi došlo do opadanja kriminalnih aktivnosti na našoj teritoriji.
Rakočević zaključuje da kriminalni utaicaj pojednih kartela varira zavisno od velikog broja činilaca.
- Vidjeli smo u poslednjoj deceniji dominaciju kotorskih klanova. Da li će se ona nastaviti zavisi i od kapaciteta drugih kriminalnih organiazcija da ima preotmu kriminalne poslove. Balkanske kriminalne grupe su vrlo isprepletane. Osim po porijeklu pogrešno ih je vezivati samo za jednu državu, jer sve imaju internacionalni karakter Vrlo često jedna kriminalna organizacije ima više inostranih nego domaćih članova- kazao je Rakočević.
Rakočević zaključuje da da bi ostvario prevlast bilo koji klan mora imati, prije svega, ekonomsku moć koja mu omogućava da ostvari uticaj u određenim interesnim sferama kao i armiju odanih i osposobljenih članova.
