Od pojedinih pravnika se proteklih dana moglo čuti i da se veting ne može sprovoditi jer ne postoji posebni zakon koji reguliše tu oblast, te da upravo zbog toga rješenja o suspenziji određenog broja službenika bezbjednosnog sektora najčešće bivaju poništena. Činjenica je da je u Upravi policije i MUP-u suspendovano više službenika zbog postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, navodno su čistke počele i u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), a ovih dana se procesu vetinga pridružilo i Ministarstvo odbrane. Sagovornici "Dana" smatraju da za čišćenje bezbjednosnog sektora od kompromitovanih kadrova nije potrebno čekati posebna zakonska rješenja, jer bi taj proces trajao predugo, a u okviru postojećih zakona već postoje norme koje uređuju tu oblast.
Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, spec. sci. pravne nauke Igor Rmandić, smatra da vremena za čekanje nema.
– Ako posmatramo iskustva Albanije i Moldavije, osnova za sprovođenje vetinga podrazumijeva čak i ustavne promjene, kao i donošenje niza zakonskih i podzakonskih akata, formiranje različitih nezavisnih komisija i nadzornih tijela, što je prilično dug proces. Ministarstvo pravde je još 2023. sačinilo informaciju o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu, što najbolje pokazuje koliko sve to traje. Policija nema vremena da čeka, čišćenje naših redova od "prljavih znački" ne može da se odlaže i da zavisi od volje političara. Moraju se koristiti druga zakonska sredstva i druge procedure dozvoljene zakonom da bi se služba očistila. U tom smislu, Nezavisni sindikat policije Crne Gore pruža potpunu i otvorenu podršku menadžmentu Uprave policije u naporima da se iz službe odstrane svi oni koji nisu dostojni uniforme. Jedino na taj način možemo policiju učiniti efikasnijom, jačom i profesionalnijom, a istovremeno povratiti njen ugled kod građana – kazao je Rmandić za "Dan".
I advokat Nebojša Asanović smatra da borba protiv kriminala i korupcije i čišćenje od korumpiranih službenika u svim državnim organima, pa i u policiji i bezbjednosnom sektoru, moraju da se nastave i da nema potrebe za čekanjem da se veting uvede u naš pravni sistem. Asanović podsjeća da izraz veting znači procjenu, provjeru nekog lica ili predmeta.
– Veting ima za cilj da procijeni individualnu odgovornost i integritet pojedinca, da utvrdi da li je ranije vršio bilo kakve zloupotrebe i da li je uopšte podoban za vršenje javne funkcije – objašnjava Asanović.
Podsjeća i da je Crna Gora 2022. godine obrazovala radni tim za izradu Analize stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu. Zadatak tog radnog tima bio je da na sistemski i sveobuhvatan način izradi Analizu stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu, uz sagledavanje iskustava država u kojima je ovaj proces već primijenjen, a sve u cilju otklanjanja sumnji građana u rad sudija i državnih tužilaca i uspostavljanja vladavine prava u Crnoj Gori.
– Rad ovog radnog tijela na kraju je rezultirao izradom dokumenta pod nazivom Informacija o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu, u kojem je navedeno sedam preporuka koje treba da prethode vetingu u crnogorskom pravosuđu. Jedna od tih preporuka je, recimo, to da je, za razliku od Albanije i Moldavije, koje su dominantno razmatrane na sjednicama ovog tijela, ali i u našoj javnosti, potrebno izvršiti izmjene Ustava i zakonodavnog okvira. Kao što se vidi, veting u policiji i u bezbjednosnom sektoru čak se i ne pominje, već samo u pravosuđu. Međutim, zakon o vetingu kod nas još nije donijet, ni u pravosuđu, ni u policiji, a ni u drugim državnim organima. I to je tačno. Tako da se veting u policiji ili pravosuđu od strane državnih zvaničnika više pominje kao terminološki nego kao zakonski pojam. U našem pravnom sistemu veting kao zakonski pojam još ne postoji, a da bi se uveo, prema stanovištu pomenutog radnog tima, potrebno je prethodno izvršiti izmjene i Ustava i zakonodavnog okvira, što je očito dug i komplikovan proces, za koji su sigurno potrebne godine. Samo od dana formiranja pomenutog radnog tima već su prošle dvije i po godine. Dakle, s ovakvom dinamikom i načinom rada naših državnih organa po tom pitanju, prošle bi godine, a možda i decenije, dok se veting kao zakonski pojam uvede u naš pravni sistem, što znači da zadugo ne bi bilo ništa od čišćenja državnih organa od kriminala i korupcije, posebno pravosuđa, policije i ANB-a – istakao je Asanović.
Prema njegovim riječima, i bez uvođenja vetinga u naš pravni sistem, shodno propisima, postoji mogućnost da se pokrenu postupci – disciplinski, krivični i prekršajni – protiv državnih službenika za koje postoje osnovi sumnje i kasnije osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, prekršaj ili povrijedili zakon, da ne mogu da dokažu porijeklo imovine, da su im životni stil i ponašanje u suprotnosti sa zakonito stečenim prihodima i imovinom i slično. Asanović ističe i da nije nelegitimno i nezakonito to što zvaničnici koriste termin veting, jer im je tako lakše da široj javnosti objasne o čemu se zapravo radi. Advokat naglašava da policija trenutni prednjači kad je riječ o čišćenju sopstvenih redova od kompromitovanih kadrova, da je proces počeo i u Ministarstvu odbrane i ANB-u, a da u sudstvu i tužilaštvu po tom pitanju još nije urađeno ništa, iako je čitava priča o vetingu, uključujući i formiranje radnog tima, pokrenuta upravo zbog njih.
Kritičari primjene procesa vetinga, optužbe najčešće adresiraju na Demokratsku Crnu Goru, čiji funkcioneri trenutno rukovode bezbjednosnim sektorom. Upravo Demokratama imputiraju da se pod maskom vetinga obračunavaju s političkim neistomišljenicima i da sprovode neku vrstu revanšizma. Funkcioner Demokrata Boris Bogdanović kategorički negira takve navode.
– Tvrdnje da je veting u policiji i vojsci, u stvari, politički obračun predstavljaju opasnu i krajnje nečasnu manipulaciju. Ko god veting naziva političkim progonom time priznaje da su njegovi politički saborci ljudi koji su imali neovlašćene kontakte sa članovima kriminalnih organizacija, sa osobama koje se osnovano sumnjiče da su članovi klanova, saboteri, teroristi, uživaoci narkotika i izvršioci teških krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Dakle, oni koji osporavaju veting zapravo brane svoju kriminalnu mrežu u bezbjednosnom sektoru. Postavljam prosto pitanje: kako je moguće da su uhapšena dvojica direktora policije, dvojica pomoćnika direktora, direktor ANB-a i na desetine visokopozicioniranih policijskih i ANB službenika, a da tobože nije postojala saradnička mreža unutar samog sistema? Kako su Marku Miljkoviću i Veljku Belivuku skinute zabrane ulaska u Crnu Goru? Kako su se slobodno kretali po teritoriji države dok su u vozilu držali otetog Mila Radulovića? Ko ih je obezbjeđivao, vodio i štitio ako ne aktivni pripadnici policije? I sad nas neko pita da li treba veting! Ne, gospodo, ne treba veting – treba hitna i beskompromisna institucionalna i formalnopravna čistka. I drugo, ako je veting politička čistka, zašto ne izgovore jedno jedino ime koje je, navodno, politički "počišćeno"? Neće, jer znaju da su to imena sa debelim dosijeima, sa stotinama kontakata sa kriminalnim klanovima, sa ulogom u švercu, krađama i zloupotrebama uniforme i službenog položaja, sa nedozvoljenim polnim radnjama, mučenjima, zlostavljanjima, sa mitom i korupcijom i drugim djelima koja ih čine nedostojnim crnogorske uniforme – istakao je Bogdanović odgovarajući na pitanja "Dana".
Naglašava da veting nije obračun sa neistomišljenicima, već je u pitanju obračun države s kriminalom.
– Veting je istorijska obaveza prema narodu, prema poštenim policajcima i prema budućnosti ove zemlje. A oni koji se danas najglasnije protive vetingu, to su nalogodavci suspendovanih policajaca. I da budema jasan, provjera integriteta, porijekla imovine, bezbjednosne provjere, unutrašnja kontrola, obavještajno-bezbjednosni nadzor, sve je to jasno propisano Zakonom o unutrašnjim poslovima i sve ove radnje sprovode potpuno nezavisne i nepristrasne komisije kroz složene formalnopravne postupke. Dakle, ne samo da postoji zakonski osnov, već postoji i moralni imperativ. Šta je to ako nije veting? Veting nije nikakva nova pravna kategorija, već skup radnji koje su već jasno propisane važećim zakonima. Ne traži se novi zakon kada postoji volja da se zakon sprovodi. Traži se novi zakon kao dio političko-kriminalnog trika da pokušaju da kupe vrijeme, da zaustave veting i zaštite one koji su sistem zloupotrebljavali za potrebe šefova kriminalnih klanova. Zato neka bude svima jasno: onaj ko brani one koji su kriminalu služili iz vrha sistema taj direktno podriva državu. A ko sprovodi veting, taj čisti institucije od onih koji su ih pretvorili u privatne ekspoziture mafije. Očekujte brodolom u kriminalnim organizacijama, jer više neće imati ni jednu jedinu vezu sa licima u uniformama. Nadležni će počistiti na stotine njih u kompletnom sektoru bezbjednosti – poručio je Bogdanović.
