Kako je ranije pisao "Dan", Viši sud u Podgorici izuzeo je kao pravno nevaljane dokaze prepiske sa Anom aplikacije na osnovu kojih je 11 osoba optuženo za šverc droge. To je učinjeno na predlog advokata odbrane, koja su tvrdili da dokazi pribavljeni preko "Anoma" nijesu u skladu sa zakonom. Da bi potkrijepio te sumnje, advokat Nikola Ivanović sudu je dostavio i presudu suda u Njemačkoj koji je odbacio dokaze pribavljene sa ove aplikacije, uz obrazloženje da nisu pouzdani i provjerljivi.
Podsjećamo, kako je portal Dan ranije objavio, takav stav ima i Viši regionalni sud u Minhenu, koji je donio odluku kojom ne prihvata sadržaj sa aplikacije "ANOM" kao dokaz. U odluci tog suda se, između ostalog navodi, da ti podaci nisu pouzdani i da nisu provjerljivi.
Međutim, za Apelacioni sud Crne Gore "Anom" može da se koristi kao dokaz. To je iz pomenutog suda saopšteno juče, u odluci kojom je preinačeno rešenje Višeg suda.
Advokat Srđan Lješković je u razgovoru za portal Dan kazao da u posljednje vrijeme svjedočimo čestom sukobu mišljenja i pravnih stavova na relaciji sudske instance i tužilački organi.
- Unazad jedan period često se proteže pitanje o validnosti podataka, koje je SDT dobilo putem aplikacije poznate kao „Anom". Upravo različitost mišljenja i stavovi tužilačkih i pravosudnih organa, uticali su na stvaranje pravne nesigurnosti, kada je u pitanju korišćenje podataka u krivičnim postupcima, dobijenih na ovaj način - ukazuje advokat Lješković.
Advokat dalje navodi da ono što nadležne institucije, uporno zanemaruju, jeste činjenica da su podaci dobijeni od strane američkih službi i dostavljeni Crnogorskim tužilačkim organima sporni.
- Zato što se ovako dostavljeni dokazi različito pravno tretiraju u Američkom zakonodavstvu, koje pripada anglosaksonskom sistemu, koji se bazira na običajnom pravu i sudskoj praksi odnosno pojedinačnim sudskim odlukama, dok se u Crnoj Gori, koja pripada kontinentalnom pravu svaki dokaz cijeni shodno zakonskim odredbama - ističe Lješković i dodaje:
" Ukoliko bi podaci prikupljeni putem „Anom" aplikacije, imali izvor koji je propisan aktim kojima se reguliše međunarodna saradnja, odnosno da je poznato da su isti prikupljeni na osnovu evropskog naloga, da se zna koja zemlja je dala nalog, da li su u konkretnom slučaju ispoštovane sve pravne procedure u odnosu na prikupljene podatke, onda bi stav Apelacionog suda Crne Gore, mogao biti prihvatljiv."
- Međutim, u postupcima u kojima se obrađuju podaci sa pomenute aplikacije, nema odgovora na ova pitanja, što automatski dovodi u pitanje validnost prikupljenih podataka, sa jedne strane, ali i postojanje prije svega ZKP-a, Zakona kojima se uređuje pružanje pravne pomoći u krivičnim stvarima i uopšte prava lica koja se pojavljuju kroz ovu aplikaciju - pojašnjava on.
Advokat Srđan Lješković naglašava da ovako prikupljanje i plasiranje podataka kroz sudske odluke, otvara niz pravnih pitanja.
- A tiču se prava na privatnost lica, korisnika ove aplikacije, da li to znači da ko god da koristi ovu aplikaciju, može biti okarakterisan kao kriminalac, a naročito, ako je to neko bez ijednog papira i procedura, uveo u tužilački sistem jedne zemlje- navodi on.
Advokat Lješković dodaje da se postavlja pitanje, koja bi razlika bila u odnosu na koriščenje podataka dobijenih preko aplikacija npr. signal", watch apa i slično.
- Pa je upravo zbog ovakvih pitanja ovaj način prikupljanja podataka putem pomernute aplikacije, pravno nevaljan, jer su njime direktno prekršeni svi propisi nacionalnog i evropskog zakonodavstva - smatra on.
Advokat Lješković ukazuje da o svim ovim pitanjima, Apelacioni sud Crne Gore, kao odlučujuća instanca prilikom odlučivanja o žalbi morala je da vodi računa, jer je svojom odlukom, otvorila vrata pravnoj nesigurnosti svih građana, i omogućila da nezakonito prikupljanje i korišćenje podataka preko aplikacije, postane zakonito".
- Na kraju, da su prikupljeni podaci nezakoniti dovoljno govori i podatak da Njemačka, dana 19.10.2023. godine, nije prihvatilia podatke prikupljene putem Anom aplikacije, jer su kako su naveli ovako prikupljeni podaci nepouzdani i ne postoje mehanizmi za njihovo provjeravanje, a što je trebalo da buda razlog više prilikom donošenja oduke od strane Apelacionog suda Crne Gore-zaključuje advokat Srđan Lješković.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar