Optužni predlog predat je 21. oktobra prošle godine, a zakonski rok za postupanje bio je 30 dana.
Iz Višeg suda u Podgorici potvrdili su nam da je predmet formiran i da je postupajuća sutkinja preduzela određene radnje.
– U navedenom predmetu koji je formiran u ovom sudu, postupajuća sutkinja tražila je dostavljanje spisa od SDT-a. Nakon što su predmetni spisi dostavljeni, u toku prethodnog ispitivanja optužnog predloga, u smislu odredbe čl. 451 ZKP-a, sudija je zatražila na uvid spise iz Upravnog suda i Vrhovnog suda Crne Gore. O donijetoj odluci bićete blagovremeno obaviješteni – odgovorili su iz Višeg suda na pitanje našeg lista.
U optužnom predlogu se navodi da Vujanović lično, a oštećene Pavišić i Pavlićević preko nje kao punomoćnika preduzimaju gonjenje protiv Vesne Vučković za krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore (KZCG), nakon što je Specijalno državno tužilaštvo 19.9.2024 godine odbacilo njihovu krivičnu prijavu od 19.7.2022.
– Dana 8. marta 2022. godine, u Podgorici, kao službeno lice – vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Cre Gore, svjesna svog djela, čije izvršenje je htjela, znajući da je ono zabranjeno, prekoračila je granice svog službenog ovlašćenja i nije vršila svoju službenu dužnost, svjesna da će time teže povrijediti prava ranijih sutkinja Svetlane Vujanović, Miljane Pavlićević i Vesne Pavišić na nepristrasan sud, pravo na suđenje u razumnom roku i pravo na pravično suđenje, koje im je garantovano članom 32 Ustava Crne Gore i članom 6 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i pravo oštećene Miljane Pavlićević da nastavi da obavlja sudijsku dužnost u Višem sudu u Podgorici do sticanja uslova za starosnu penziju, kao i pravo oštećene Svetlane Vujanović da obavlja sudijsku dužnost u Vrhovnom sudu, a Vesna Pavišić u Osnovnom sudu u Cetinju, u dužem periodu nego što su je obavljale nakon povratka na sudijsku dužnost, koja im je bila oduzeta nezakonitim odlukama Sudskog savjeta – navodi se u optužnom predlogu.
Između ostalog, dalje piše da je Vučković znala za sporove koje su oštećene vodile protiv Sudskog savjeta radi poništavanja odluka o prestanku sudijske funkcije. Terete je da je pokušala da spriječi da od strane nepristrasnih sudija budu ubrzani predmetni upravni sporovi, budući da je u to vrijeme već bio protekao zakonski rok od šest mjeseci u kom su morali biti okončani.
Iako je znala da ne može vršiti sudijsku dužnost u predmetima u kojima je Sudski savjet stranka u postupku – u konkretnom tuženi, niti u predmetima kojima se traži ubrzanje tih postupaka, budući da je član tuženog Sudskog savjeta, kako se navodi u optužnom predlogu, Vučković nije prekinula rad na predmetima oštećenih, koje su, uz to, tražile da ona ne postupa po izjavljenim žalbama.
– Nije vršila svoju službenu dužnost time što Opštoj sjednici Vrhovnog suda nije dostavila zahtjeve oštećenih da odluči o njenom izuzeću, niti je po službenoj dužnosti obavijestila Opštu sjednicu Vrhovnog suda da postoje razlozi za njeno izuzeće, već je prekoračila granice svog službenog ovlašćenja v.d. predsjednika Vrhovnog suda i donijela rješenja kojima je odbila kao neosnovane žalbe oštećenih Svetlane Vujanović, Miljane Pavlićević i Vesne Pavišić, kojima su tražile ubrzanje upravnih sporova – piše u optužnom predlogu.
Tvrde da je Vučković prekoračila granice službenog ovlašćenja time što je u istim rješenjima ocijenila da nema osnova za njeno izuzeće, iako je to u isključivoj nadležnosti Opšte sjednice Vrhovnog suda, pa je tako teže povrijedila prava oštećenih na nepristrasan sud, spriječila da se upravni sporovi ubrzaju i nije naložila njihovo okončanje u roku od najviše četiri mjeseca od odluke Vrhovnog suda.
