Zatvor do 90 dana, kazne i po 40.000 eura

Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima, koji je u skupštinskoj proceduri, predviđene su brojne izmjene, a najznačajnije se odnose na povećanje zatvorske kazne i na skoro duplo veće maksimalne novčane kazne.

Naime, kako se navodi u predloženim zakonskim izmjenama, umjesto dosadašnjih 60 dana, sudija za prekršaje će moći da izrekne najdužu zatvorsku kaznu u trajanju od 90 dana. Kazna zatvora može se propisati samo za one prekršaje čijim bi izvršenjem mogla nastati opasnost za život i zdravlje ljudi ili bi se teže narušio javni red i mir, kao i za prekršaje u vezi sa nasiljem u porodici.

Važeći zakon predviđa da se za fizičko i odgovorno lice može izreći novčana kazna u iznosu od 30 do 2.000 eura, dok se novim zakonskim rješenjem predviđa maksimalna novčana kazna u iznosu od 4.000 eura.

Po aktuelnom Zakonu o prekršajima, novčana kazna za preduzetnika iznosi od 150 eura do 6.000 eura, a predloženo je da maksimalna kazna ubuduće bude 12.000 eura.

Ukoliko se usvoje predložene izmjene zakona, pravno lice će ubuduće moći da bude kažnjeno maksimalnom novčanom kaznom od 40.000, umjesto 20.000 eura koliko je predviđeno važećim zakonskim rješenjem.

Dodatim novim stavom u predlogu dostavljenom Skupštini precizira se da se ograničenja iz st. 1 do 10 ovog člana ne primjenjuju na propisivanje i izricanje novčanih kazni za koje je propisima Evropske unije određen raspon novčane kazne, opšti minimum ili opšti maksimum novčane kazne ili način izračunavanja novčane kazne.

U predloženom zakonskom rješenju navodi se i da će se novčana kazna smatrati u cjelosti plaćenom ako lice koje nema prebivalište, odnosno boravište u Crnoj Gori, ili ako odlazi u inostranstvo, a postoji osnovana sumnja da će osujetiti izvršenje izrečene sankcije, plati dvije trećine novčane kazne bez odlaganja.

U Predlogu zakona dodati su i novi članovi kojima se propisuje mogućnost organima inspekcijskog nadzora, odnosno inspektorima da, u vršenju svojih ovlašćenja i u cilju nesmetanog vršenja inspekcijskog nadzora, u slučajevima kada postoji osnovana sumnja da se vrši prekršaj propisan zakonom kojim se uređuje poreska administracija, mogu od suda da zahtijevaju izdavanje naredbe za ulazak u stan i druge prostorije.

Podsjeća se da je Ustavom Crne Gore propisano da je stan nepovrediv, te da niko bez odluke suda ne može ući u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog držaoca i u njima vršiti pretres.

– Navedenom dopunom Zakona o prekršajima dala bi se mogućnost inspektorima da, vršenjem svojih ovlašćenja, a ukoliko subjekt nadzora ne dozvoli vršenje inspekcijskog nadzora unutar stana ili drugih prostorija, podnesu Sudu za

prekršaje zahtjev za izdavanje naredbe za ulazak u stan i druge prostorije kako bi nesmetano izvršili inspekcijski nadzor. Na ovaj način omogućila bi se efikasnija borba protiv sive ekonomije, koja, na godišnjoj osnovi, čini štetu budžetu Crne Gore u iznosu od više desetina miliona eura – ukazano je u predlogu dostavljenom parlamentu.

Kad primi zahtjev za donošenje naredbe za ulazak u stan i druge prostorije, kako je precizirano, sudija, ako se saglasi, odmah, a najkasnije u roku od tri dana, donijeće zahtijevanu naredbu.

– Ulazak u stan i druge prostorije vrši se u periodu od 6 do 21 čas. Prije ulaska u stan i druge prostorije, inspektor će zatražiti od vlasnika, odnosno držaoca stana i drugih prostorija da dozvoli vršenje inspekcijskog nadzora u stanu i drugim prostorijama i predati mu naredbu za ulazak u stan i druge prostorije. Ako vlasnik, odnosno držalac stana i drugih prostorija ne dozvoli izvršenje naredbe za ulazak u stan i druge prostorije, inspektor će zatražiti pomoć policije – piše u predloženom zakonskom rješenju.

Sudska opomena

Članom 13 Predloga zakona propisuje se mogućnost da se maloljetniku koji je postao punoljetan prije donošenja odluke može izreći mjera upozorenja – sudska opomena.

Na ovaj način, kako je obrazloženo, popunjava se pravna praznina i izbjegavaju slučajevi u praksi

kada okrivljeni u odnosu na koga je pokrenut prekršajni postupak dok je bio

maloljetan postane punoljetan, pa nije svrsishodno izreći mu vaspitnu mjeru ili novčanu kaznu.

Predlogom zakona, kako je saopšteno, izvršena je i dopuna već postojećeg rješenja kada je u pitanju rehabilitacija.

Rehabilitacijom se iz prekršajne evidencije briše sankcija, odnosno osuda i prestaju sve njene pravne posljedice, a kažnjeni, odnosno osuđeni se smatra nekažnjavanim, odnosno neosuđivanim.

Rok za zastaru produžen na dvije godine

Predloženim zakonskim rješenjem produžava se opšti rok za zastarjelost

prekršajnog gonjenja na dvije godine, u skladu sa predlogom Višeg suda za prekršaje.

– Produženje rokova zastare prekršajnog gonjenja doprinijelo bi značajnom

smanjenju broja zastarjelih predmeta, kako u redovnom prekršajnom postupku, tako i u postupku izvršenja. Na taj način bi se smanjio pritisak na sudove, omogućilo bi se kvalitetnije vođenje postupaka i poštovanje prava na suđenje u razumnom roku. Istovremeno, produženje rokova bi unaprijedilo pravnu sigurnost i povjerenje građana u rad sudova za prekršaje, jer bi se odluke donosile u zakonitom i efikasnom postupku, bez bojazni od nastupanja zastarjelosti prije pravosnažnog okončanja predmeta – navodi se u predloženim zakonskim izmjenama.

Navodi se da se izmjenama i dopunama pristupilo imajući u vidu značaj Zakona o prekršajima, čija je dosadašnja primjena ukazala na određene nedostatke i dileme koji su se pojavili u praksi, kao i radi bolje implementacije.

– Ovim zakonom se ne dira u osnovni koncept Zakona o prekršajima koji je već usklađen sa relevantnim međunarodnim dokumentima. Nema propisa Evropske unije s kojima je trebalo izvršiti usaglašavanje ovog zakona – navodi se u predlogu koji bi pred poslanicima trebalo da se nađe na prvoj vanrednoj sjednici u ovoj godini.