Unapređenje izbornog zakonodavstva i izborna reforma moraju biti prioritet narednog saziva Skupštine, saglasni su u ocjeni sagovornici "Dana". Činjenica da u našoj zemlji čak 87 odsto građana ima pravo glasa, a u državama Evropske unije (EU) u prosjeku 70 odsto, kako dodaju, zabrinjavajuća je.
Direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) Marko Pejović kazao je za "Dan" da je pitanje broja birača veoma problematično i neupitno izaziva nedvosmislene sumnje.
– Zbog toga je ovo pitanje jedno od krucijalnih kada je u pitanju reforma izbornog zakonodavstva. Svakim novim izborima povećava se broj birača uprkos tome što bilježimo pad broja stanovnika. Samo između dva kruga predsjedničkih izbora imali smo preko 1.500 novih birača, pa, ukoliko se zaista nije krenulo sa sređivanjem biračkog spiska za vanredne parlamentarne izbore, broj birača će biti skoro isti kao broj stanovnika u Crnoj Gori. Dakle, poređenje podataka Monstata i MUP-a pokazuje da skoro 87 odsto građana ima pravo glasa, što je istovremeno i nemoguće i zabrinjavajuće, posebno ako imamo u vidu da je odnos broja birača i stanovnika u zemljama EU u prosjeku 70 odsto – ističe Pejović.
Kako je dodao, s druge strane, ohrabrujuće su poruke iz MUP-a da se trenutno brišu birači koji su izgubili pravo glasa smrću, gubitkom državljanstva i odjavom prebivališta iz Crne Gore, pa se može očekivati nekoliko procenata manji odnos između birača i stanovnika, ali i dalje daleko iznad evropskog prosjeka.
Nesređen birački spisak nije nov problem, već nešto na šta se ukazuje pred svake izbore.
Jedan od koordinatora Alternative Zarija Pavićević rekao je za "Dan" da birački spisak nije sređen jer ne postoji politička volja za to.
– Nijeste valjda mislili da će vlada Dritana Abazovića, za koju je glasao DPS, raditi protiv DPS-a? Nijesu oni glasali za nekoga ko će raditi protiv njih. Drugi razlog je to što partije nove vladajuće većine žele da vladaju po metodologiji koju je DPS ranije koristio. Primjer za to je opština Šavnik, gdje su DPS i DF ubacili glasače po potrebi, mijenjajući im mjesto prebivališta. Pošto je Šavnik svima nebitan, to se radilo samo za pet minuta pažnje u medijima. Ništa više – kazao je Pavićević.
Iako su predstavnici vlasti i opozicije, kako starog tako i novog saziva Skupštine, većinom isticali da su izmjene izbornog zakonodavstva neophodne i nužne i bespogovorno prihvatili rad u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, malo je toga ispunjeno. Izborno zakonodavstvo nije promijenjeno, kao ni krovni Zakon o izboru odbornika i poslanika, za šta je potrebna dvotrećinska većina.
