<p>Dio rezultata istraživanja o rodno senzitivnom jeziku</p>

Dio rezultata istraživanja o rodno senzitivnom jeziku / -SCREENSHOT ECR TOOL

Istraživanje o rodno senzitivnom jeziku više zainteresovalo muškarce nego žene

Stavovi prema rodno senzitivnom jeziku su podijeljeni. Iako postoji određena podrška promjenama, većina ispitanika u istraživanju koje smo sproveli u okviru projekta ONA – u borbi protiv stereotipa predrasuda i diskriminacije, izražava skeptičnost prema široj primjeni rodno senzitivnih izraza, uz naglasak da bi razvoj jezika trebalo da ostane prirodan, a ne nametnut.

"Među 90 osoba koje izričito ne prihvataju rodno senzitivan govor je 64 muškarca, 22 žene i četiri osobe nijesu htjele da se izjasne o polu

U anketi je učestvovalo 214 osoba, a uključilo se čak 122 muškarca, 78 žena, dok se 14 učesnika nije izjasnilo o polu.

Kada je riječ o upotrebi rodno senzitivnog jezika, 90 ispitanika odgovorilo je da takav jezik ne prihvata, a 55 podržava, dok 54 učesnika i učesnica istraživanja povremeno koristi takve izraze.

Među 90 osoba koje izričito ne prihvataju rodno senzitivan govor je 64 muškarca, 22 žene i četiri osobe nijesu htjele da se izjasne o polu.

Sa izjednačavanjem prirodnog i gramatičkog roda u jeziku nije saglasno 35 ispitanika, dok sedam njih podržava ovu promjenu. Svi drugi učesnici istraživanja nisu se odredili o ovom pitanju.

Rodno osetljiv jezik je faktor koji u najvećoj mjeri utiče na veću vidljivost žena u javnom životu, a samim tim doprinosi ravnopravnosti polova, kada govorimo o učešću žena u ostalim segmentima društva. Rezultati pokazuju da 31 osoba često čuje rodno senzitivni jezik, 75 povremeno, 58 rijetko, dok 38 ispitanika ne obraća pažnju na to.

Važnost očuvanja jezičkih standarda

Neki ispitanici smatraju da bi upotreba rodno senzitivnog jezika trebalo da bude prilagođena duhu jezika kako bi se izbjegli rogobatni i neprirodni izrazi. Umjesto nametanja promjena dekretom, potrebno je omogućiti da se novi oblici razvijaju spontano i da budu prihvaćeni kroz svakodnevnu upotrebu.

Takođe, ističe se važnost očuvanja jezičkih standarda i stručnog pristupa ovom pitanju. Prilagođavanje jezika ne bi trebalo da se odvija na štetu njegove razumljivosti i prirodnog toka govora. Ključ je u uvažavanju potreba za inkluzivnošću, ali i očuvanju komunikacijske jednostavnosti i efikasnosti.

Stav dijela ispitanika i ispitanica je da je "važnije obezbijediti jednake prilike za žene u društvu nego mijenjati jezik". Prema nekima, rasprava o jeziku odvlači fokus s tema kao što su ekonomska i pravna prava žena. Rodno senzitivni jezik može biti kontraproduktivan, jer "previše naglašavanja pola u jeziku može stvoriti distancu među polovima umjesto da podstiče ravnopravnost", prokomentarisali su ispitanici.

"Neka imena su odavno ustaljena u jeziku, poput imena nauka i osjećanja u ženskom rodu, a njihovo preispitivanje može otvoriti nepotrebne diskusije o značenju koje im se pripisuje" – jedan je od komentara.

Ima i onih koji smatraju da "rodno senzitivni jezik narušava prirodnu formu jezika", te da "već postoje ustaljeni izrazi za zanimanja u ženskom rodu (doktor – doktorka, profesor – profesorka), dok neki novi termini, poput pilotkinja i kranistkinja, djeluju neprirodno". Dio ispitanika i ispitanica smatra da se rodno senzitivni jezik "forsira vještački, bez stvarne potrebe i bez saglasnosti šire javnosti".

"Suština je na drugom mjestu"

Neki od učesnika istraživanja iznijeli su kategorične stavove:
"Pogrešan put ka ravnopranisti. Žene se često i same ne osjećaju prijatno kad se primjene ovi rogobatni nazivi profesija u njihovom rodu. Licemjerni pokusaj!!!? Suština je na drugom mjestu"

"Prekinuti ovo pomodarstvo koje nanosi samo štetu i vratiti se tradicionalnim, našim vrijednostima, a ne navodnim zapadnim, kojima ne pripadamo".

"Uporedimo sa engleskim jezikom i vidjećemo da ni tamo nemamo rodno senzitivan jezik. Ovo je samo izrugivanje sa jezikom. Ravnopravnost u jeziku je neprirodna".

Jezik ne bi trebalo mijenjati prema društvenim trendovima, već da ga treba razvijati u skladu sa lingvističkim pravilima, ocjenjuje dio ispitanika.

Gramatički rod ne bi trebalo da bude primaran u označavanju zanimanja, već bi fokus trebalo da je na stručnosti osobe, smatraju tri osobe.

Neke riječi su rogobatne i teško se izgovaraju – "Izrazi poput "logopedica", "trenerka" ili "vozačica" izazivaju nelagodnost u govoru i otežavaju komunikaciju", smatra učesnik ankete.

Iako nema direktno entuzijastičnih odgovora koji snažno zagovaraju rodno senzitivni jezik, iz pojedinih stavova se može izvući zaključak da postoji prostor za njegovu upotrebu, ali uz pažljivo prilagođavanje jeziku i kulturi.

Ovaj stav naglašava da bi ravnopravnost polova trebalo postići kroz društvene promjene i jednake mogućnosti, dok bi jezičke reforme trebalo sprovoditi pažljivo, vodeći računa o funkcionalnosti i estetskim normama jezika.