Znanje je višestruko i dugoročno isplativo. Omogućava nam da bolje živimo, zarađujemo, doprinosimo sebi, porodici i zajednici. Donosi samozadovoljstvo, povećava našu vrijednost u društvu i omogućava da pomažemo drugima, što nas takođe čini srećnijima. Najvažnije, znanje nam daje izbor – ono nas osnažuje da oblikujemo sopstvenu budućnost i budemo korisni, umjesto štetni, kaže profesorka engleskog jezika Marina Nikolić, iz Podgorice. Sagovornica "Dana" u projektu "ONA - u borbi protiv stereotipa, predrasuda i diskriminacije" je prosvetna radnica zaposlena u jednoj osnovnoj školi u Glavnom gradu. Međutim, njen profesionalni put do današnje uloge bio je prilično vijugav. Zato, kako kaže, želi da ličnim primjerom osnaži i podrži, posebno žene, da tokom cijelog života ulažu u svoje znanje i vještine kako bi postigle i određene kompentencije.
- Znanje je bilo, jeste i uvijek će biti apsolutni preduslov opstanka pojedinca, porodice, države i čitave ljudske vrste. Neuronaučnici kažu da kada naučimo nešto novo, luči se serotonin – hormon sreće. Priroda nas je usmjerila da želimo učiti jer nam to pomaže da preživimo. Ja nisam odmah znala šta želim, čak ni nakon završetka fakulteta. Po prirodi stvari, nakon završenog Filozofskog fakulteta trebalo je da ostanem u prosvjeti, ali su me egzistencijalni motivi odveli u bankarske poslove, kojima sam se bavila dvadesetak godina - ispričala je Nikolić.
Istraživanje "Cjeloživotno učenje put do sigurnije budućnosti" koje je sproveo "Dan", uključilo je 84 osobe. U anketi su učestvovali građani i građanke različite životne dobi, a 79 osoba smatra da je ulaganje u lično obrazovanje, bilo ono formalno ili ne, danas je neophodno.
Istraživanje je pokazalo da 75 ispitanika smatra da je neophodno više promovisati programe koji omogućavaju obrazovanje odraslih. Čak 63 učesnika i učesnica istraživanja je reklo da ne zna koje su ustanove za to licencirane u Crnoj Gori.
Obrazovanju odraslih u Crnoj Gori posljednjih godina poklanja se posebna pažnja sa ciljem razvoja konkurentne tržišne privrede, smanjenja nezaposlenosti i socijalne isključenosti. Naše istraživanje pokazuje da je sve više građanki i građana osviješćeno da se sa sticanjem znanja o raznim vještinama, stiže i do bolje poslovne ponude ili pozicije, pa time i zarade i kvalitetnijeg života. U našoj anketi sa ovakvim stavom nije se složilo samo troje čitalaca.
U Strategiji obrazovanja odraslih Crne Gore 2015-2025, koju je 2014. godine sačinilo tadašnje Ministarstvo prosvjete, navodi se "da je u Crnoj Gori više nepismenih žena, nego muškaraca". Naša sagovornica, Marina Nikolić je izrazila zadovoljstvo postojanjem Strategije obrazovanja odraslih, i podsjetila je da su i ranije, mnogo prije 2015. godine postojale večernje škole.
- Vjerovatno su nepismeni muškarci i žene starijih generacija najviše doprinijeli ovoj statistici. Ipak, važno je znati na kom uzorku je to mjereno, jer tradicionalno društvo zaista jeste davalo veće šanse muškoj djeci nego ženskoj - ocijenila je Nikolić.
Takođe, pitanje je, dodaje Nikolić, da li je uključena i romska populacija, gdje formalno obrazovanje i dalje nema isti značaj kao u ostatku zajednice.
- Možda je jedno od rješenja intenziviranje neformalnog obrazovanja, koje bi moglo doprinijeti promjeni. Ovo je kompleksna tema koja zahtijeva ozbiljna sociološka istraživanja. Posljednjih decenija situacija se poboljšava – mladi danas imaju ravnopravniji pristup obrazovanju, što dugoročno može smanjiti ovu razliku - ocijenila je Nikolić.
Koncept cjeloživotnog obrazovanja temelji se na rješenjima koja se primjenjuju u razvijenom svijetu, prije svega u zemljama Evropske unije. Cjeloživotno učenje se tretira kao ključni činilac i osnovna strategija ekonomsko-socijalnog i individualnog razvoja, kao i jedan od centralnih principa politike EU.
U Crnoj Gori se organizuje manifestacija Dani obrazovanja i učenja odraslih kojom se promoviše cjeloživotno učenje. Međutim, za ovaj događaj nije čulo 55 od 84 učesnika i učesnica našeg istraživanja.
