Dejan Abazović / arhiva

Abazović za "Dan": Može se promijeniti način na koji funkcioniše država

Vještačka inteligencija sve više postaje vrlo važan faktor u oblikovanju politika i funkcionisanju javne administracije širom svijeta.

Od optimizacije birokratskih procedura, do analize velikih količina podataka koja prethodi donošenju odluka, vještačka inteligencija mijenja način na koji države komuniciraju sa svojim građanima, donose strateške odluke, rješavaju brojna pitanja različitog karaktera i planiraju budućnost. Najsvježiji primjer dolazi iz Albanije, koja je otišla korak dalje i odlučila da bude prva država koja će imati ministarku generisanu vještačkom inteligencijom (AI) po imenu Diellu, zaduženu za javne nabavke. To je potez koji izaziva određene nedoumice i pitanja, ali i podstiče na nova razmišljanja o tome koliko će tehnologija ubuduće biti neodvojiva od politike.

Prema mišljenju nezavisnog analitičara za javne politike i digitalizaciju Dejana Abazovića, riječ je o potezu koji se može posmatrati iz različitih uglova, pa se u tom smislu i postavljaju mnoga važna pitanja o budućnosti politike digitalizacije javne uprave.

– Na prvi pogled, imenovanje AI ministra zvuči kao snažan simboličan potez. On šalje jasnu poruku o posvećenosti Albanije digitalizaciji, modernizaciji i transparentnosti. U kontekstu Zapadnog Balkana, gd‌je su korupcija i birokratija često veliki problemi, ovakva inicijativa može poslužiti kao snažan PR alat koji privlači pažnju međunarodne zajednice i investitora – kazao je Abazović za "Dan".

Digitalizacija javne uprave od izuzetne važnosti za Zapadni Balkan

Naš sagovornik naglašava da je digitalizacija javne uprave od izuzetne važnosti za zemlje zapadnog Balkana.

– Trenutni primjer s Albanijom i Crnom Gorom, gd‌je Albanija ima znatno manji broj ministara, ukazuje na potencijalnu veću efikasnost i agilnost. Digitalizacija može pomoći u smanjivanju glomazne birokratije i nepotrebnih administrativnih prepreka, što je ključno za privlačenje stranih investicija i poboljšanje poslovne klime – kazao je Abazović.

Međutim, on nije siguran da li je to samo fasada ili iza toga stoji stvarna namjera da se stvari mijenjaju nabolje.

– Ako se dublje pogleda, ovakav potez mogao bi imati stvarni, praktični uticaj. Uloga Diellu-e, zadužene za javne nabavke, može biti vrlo praktična. Javne nabavke su područje u kojem se često dešavaju nepravilnosti, manipulacije i korupcija. AI bi mogla analizirati ogromne količine podataka o ponudama, ugovorima i transakcijama i prepoznavati sumnjive obrasce i anomalije koje ljudskom oku lako promaknu. Takođe, mogla bi prepoznavati obrasce po kojima se tenderi "crtaju" za ponuđače. Na taj način, mogla bi se znatno povećati transparentnost i efikasnost procesa, smanjiti prostor za korupciju i osigurati da se javni novac troši na najbolji mogući način – rekao je Abazović.

Vještačka inteligencija može sama da nauči da vara i laže

Kako je istakao, uloga vještačke inteligencije u politici i javnoj administraciji je sve značajnija, pa ona može transformisati način na koji država funkcioniše, donoseći brojne benefite.

– Povećana efikasnost i brzina – AI može automatizovati rutinske administrativne poslove, što oslobađa zaposlene da se bave kompleksnijim zadacima koji zahtijevaju ljudski dodir. Na primjer, AI četbotovi mogu pružati građanima brze i precizne informacije. Transparentnost i smanjenje korupcije – AI može analizirati podatke kako bi prepoznala koruptivne radnje i obezbijedila poštenije procese. Bolje donošenje odluka – AI može analizirati ogromne skupove podataka u pravosuđu, ekonomiji, zdravstvu ili obrazovanju, pružajući donosiocima odluka jasnije uvide i pomažući im da donose informisanije odluke. Poboljšanje javnih usluga – AI se može koristiti za personalizaciju javnih usluga, kao što je zdravstvena zaštita, prilagođavajući ih individualnim potrebama građana – objasnio je Abazović.

Potrebna politička volja

Abazović ističe da uspješna digitalizacija zahtijeva više od samog postojanja tehnologije.

– Potrebna je politička volja, odgovarajuća normativa, infrastruktura, obučeni kadrovi i jasan strateški plan. Za zemlje koje teže ulasku u Evropsku uniju, digitalizacija je nezaobilazan korak ka ispunjavanju standarda EU i izgradnji modernog, transparentnog i efikasnog društva. Potez Albanije, bez obzira na to da li će biti potpuno uspješan, svakako gura cijeli region u razmišljanje o budućnosti javne uprave i o tome kako iskoristiti potencijal tehnologije za opšti prosperitet. U tom smislu, imajući u vidu potencijal i sličnost regiona, predložio bih udružene i zajedničke aktivnosti na implementaciji AI u rad javne uprave – kazao je Abazović.

S druge strane, kako je ukazao, sa primjenom AI dolaze i značajne mane i rizici.

– Etička pitanja i pristrasnost – ako se AI ne trenira na raznovrsnim i reprezentativnim podacima, može doći do pristrasnosti. Na primjer, algoritam za zapošljavanje može nesvjesno favorizovati određene grupe ljudi. Sigurnosni rizici – sistemi bazirani na AI ranjivi su na hakerske napade i zloupotrebu podataka. Ako bi AI zadužena za javne nabavke bila hakovana, to bi moglo imati katastrofalne posljedice. Gubitak radnih mjesta – Automatizacija bi mogla dovesti do ukidanja određenih administrativnih poslova, što bi zahtijevalo prekvalifikaciju radne snage. Nedostatak ljudske odgovornosti – ko je odgovoran ako AI donese pogrešnu odluku? U slučaju da Diellu-a napravi grešku, da li se odgovornost prebacuje na programere, političare ili na sam sistem? Nedostatak jasne ljudske odgovornosti veliki je etički i pravni problem – ističe Abazović.