Iako su najave restriktivnih mjera Crnoj Gori zbog institucionalne krize, nakon sjednice Savjeta za vanjsku politiku Savjeta Evropske unije (EU) izostale, zabrinjavajuća je izjava slovenačke ministarke vanjskih poslova Tanje Fajon, da Crna Gora ostaje rak–rana Evropske unije. Fajon je istakla i da smo od zemlje, koja je bila najuspješnija na putu ka EU, sada postali država koja je problem. Ona je ponovila da postoji velika opasnost da se zaustave pristupni pregovori Crne Gore sa Unijom. Analitičari, koje je "Dan" kontaktirao, navode da je Crna Gora propustila šansu za ubrzan ulazak u Uniju, te da su kritike zapadnih zvaničnika očekivane, zbog blokade institucija.

Pavle Ćupić iz Građanske alijanse kazao je za "Dan" da je Crna Gora u prethodnom periodu, između ostalog i zbog komplikovane geopolitičke situacije, dobila šansu da ubrza svoj evropski put, ispunivši određene uslove.

– Međutim, sve ukazuje na to da je ova prilika propuštena i da smo otišli u sasvim drugu krajnost i došli u situaciju da EU upozorava da može doći do prekida pregovora, ukoliko se do kraja mjeseca nešto drastično ne promijeni – istakao je on.

Podsjeća da je Evropska Unija, u više navrata, u prethodnom periodu upozoravala da može doći do prekida pregovora sa Crnom Gorom, ukoliko ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda i deblokade institucija.

– Zato, politički subjekti u parlamentu moraju biti svjesni ovih činjenica i moraju kroz dijalog doći do izbora sudija, ali i izbora ostalih pozicija u pravosuđu. Podsjećamo da Ustavni sud trenutno ne funkcioniše, i da nemamo Predsjednika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, već se nalaze u v.d. stanju. Takođe, tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, koji su izabrani na jedan mandat od četiri godine, ušli su u treći mandat, iako Ustav Crne Gore u posljednjem stavu člana 127 eksplicitno kaže "Mandat Sudskog savjeta je četiri godine" – podvlači Ćupić.

Naš sagovornik dodaje da je nedopustiva praksa da se problemi nedostatka političke volje rješavaju uvođenjem neograničenog v.d. stanja u institucijama.

– V.d. stanje može biti problematično i iz aspekta podložnosti korupciji, jer se stvara prostor da se na v.d. rukovodioce vrši pritisak da postupaju, ne u interesu institucije i države, već u interesu nekog pojedinca koji se nalazi na poziciji odlučivanja. Imajući u vidu prethodno navedeno, potpuno je očekivan stav EU koja ne želi da u svoje društvo primi državu čije institucije ne funkcionišu – istakao je on.

Konsultant za međunarodnu javnu politiku Marko Begović rekao je za "Dan" da do prekida pregovora neće doći, ali je činjenica da su pregovori sa Crnom Gorom zaustavljeni 2018. godine, pa od tada nema nikakvog napretka.

– Očekivao se pomak na ovom polju nakon avgustovskih izbora i da će 42. Vlada, a posebno 43. Vlada, koja za sebe govori da je proevropska, vratiti Crnu Goru na put ubrzanih reformskih promjena, koji bi doveli do članstva u EU. To, ne da se nije desilo, već je 43. Vlada svojom nesposobnošću dovela do ozbiljne krize i zato se ne treba čuditi što se sada o Crnoj Gori priča u negativnom kontekstu – poručio je Begović.

Dodaje da je zbog situacije, koja se nažalost dešava na istoku Evrope, Crna Gora imala idealnu šansu da dobije završna mjerila i završi pregovore za manje od godinu dana.

– Već od 2025. godine bi mogla biti punopravna članica Unije. To se nije desilo i mi sada možemo očekivati nastavak izuzetno kritičkih komentara, iz EU i drugih partnerskih centara. Dolazak ministara spoljnih poslova Austrije i Slovenije kao specijalnih izaslanika Evropske unije je očekivajući, jer je Crna Gora u institucionalnom haosu, na šta i Amerikanci skreću pažnju. Nažalost, Crna Gora je postala nefunkcionalna država nemarom 43. Vlade u kombinaciji sa parlamentarnim partijama koje odbijaju skratiti mandat skupštini. Ovakva situacija odgovara partijama "po dubini", a posebno onim političkim organizacijama, koje su ispod ili oko cenzusa i vode izvršnu vlast – ocjenjuje Begović.

Crna Gora je od 2012. godine, kada su počeli pregovori sa EU, otvorila sva poglavlja, 33, a privremeno zatvorila samo tri. Međutim, prema novoj metodologiji, koju je prihvatila Crna Gora, ako se ne ispune prelazna mjerila za ključna poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i vladavinu prava, nijedno drugo poglavlje neće moći da se zatvori.