Najbolji izlazak iz aktuelne krize je popunjavanje Ustavnog suda, nakon čega bi trebalo da se skrati mandat Skupštini i da se ide na vanredne parlamentarne izbore, ocjenjuju analitičari sa kojima smo razgovarali.

Pregovori skupštinske većine o konstituisanju nove vlade propali su prije dva dana, nakon čega je mandatar i lider Demosa Miodrag Lekić saopštio da nove izvršne vlasti neće biti i da je to radostan dan za gubitnike na izborima. Iako pojedini politički subjekti misle da je dogovor i dalje moguć, većina je saglasna da između njih postoje nepremostive razlike i gotovo je izvjesno da će se ići na prijevremene parlamentarne izbore. Dok aktuelni premijer Dritan Abazović ističe da nema potrebe opet se okupljati i dogovarati, lideri Demokratskog fronta traže objedinjavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora, a iz Socijalističke narodne partije (SNP) poručuju da vjeruju u dogovor i da su spremni za fer raspodjelu.

Do novih izbora se može doći skraćenjem mandata parlamentu ili njegovim raspuštanjem.

Koordinator pokreta Alternativa Zarija Pavićević kazao je za "Dan" da su pregovori o formiranju nove vlade pokazali sve slabosti nove vladajuće većine.

– Postalo je jasno da svi imaju različite interese i da nijedna partija ne stavlja interes naroda ispred stranačkog interesa. Situacija oko Vlade podsjeća na kruženje lešinara oko mrtvog plijena. Ne sjećam se da je neko u poslednje dvije godine pomenuo narod i ono što narod prolazi svakog dana posmatrajući političare kao čerupaju ono što nije njihovo. Srećom, uskoro će vanredni izbori, pa će građani moći da glasovima ocijene rad nekih partija koje su otvoreno podržavale DPS. Iskreno se nadam da će te partije konačno nestati iz političkog života Crne Gore – istakao je Pavićević.

Dodaje da je Alternativa bila jasna i ranije što se tiče samih izbora.

– Mi nijesmo očekivali formiranje vlade Miodraga Lekića jer je EU protiv toga. Ta vlada bi bila nastavak vladavine DPS-a kroz institucije. EU je još 2016. godine dala zeleno svjetlo da se DPS makne iz političkog života Crne Gore, svjesni da je ta partija formirala najjaču kriminalnu organizaciju u Evropi. Snaga te organizacije ugrozila je i bezbjednost EU, tako da su oni uporno naglašavali neophodnost reformi u Crnoj Gori. Iz Crne Gore su svake godine u zemlje Evropske unije transportovani kokain i cigarete vrijedni nekoliko milijardi eura, o čemu govore i sve bezbjednosne procjene EU agencija, DEA i "Pandora papira". Mi vjerujemo da će zvaničnici EU i USA izvršiti pritisak da se izaberu sudije Ustavnog suda, vjerovatno do kraja februara. To znači da će i vanredni izbori biti krajem aprila ili sredinom maja – kazao je Pavićević.

Smatra da je najbolja opcija koju imamo skraćenje mandata.

– Milo Đukanović to neće uraditi sve do zadnjeg momenta – kad bude raspisao predsjedničke izbore. Njegova najbolja šansa da sačuva makar dio snage DPS-a je da raspiše zajedno predsjedničke i vanredne parlamentarne izbore. Glasači DPS-a će glasati za njega kao lidera, iako jedan dio glasača više ne podržava DPS. Identifikacija partije sa pojedincem je jedino što može da im sačuva procenat koji pada svakog dana – ocijenio je Pavićević.

Tačka razdora na prethodnom okupljanju čelnika partija većine bilo je odbijanje SNP-a, Građanskog pokreta URA i Saveza građana Civis da prilože potpise na zahtjev kolega za sazivanje vanredne sjednice parlamenta na kojoj bi se birali vlada i predsjednik Skupštine.

Politički analitičar i sociolog Andrija Đukanović rekao je za "Dan" da je bilo realno očekivati da 44. Vlade neće biti formirana.

– Odnosi unutar parlamentarne većine nijesu dobri, neiskreni su od samog početka, od avgusta 2020. Previše velike razlike u politikama, uz ambicije svih da zadovolje svoje partijske aspiracije. Čini se da su svi željeli da jedni druge iskoriste za ostvarivanje svojih ciljeva, bez želje da se postigne istinski dogovor i da zemlja ima jasnu politiku i pravac kojim će se kretati – naveo je Đukanović.

Prema njegovom mišljenju, pritisci sa strane u vidu upozorenja međunarodne zajednice o poželjnoj vladi učinili su svoje.

– Sve u svemu, ogromno vrijeme je izgubljeno. Sada bi trebalo postići dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda i ići na nove izbore. Dakle, trebalo bi skratiti mandat Skupštini jer skupštinska većina očigledno više ne postoji. No, pitanje je ko će to uraditi pošto znamo da je sve ono što je propisivao Ustav pogaženo. Novi izbori su rješenje za izlazak iz krize. Ovo što sad imamo je neozbiljno i neodrživo – zaključio je Đukanović.

Za napredak u pristupanju EU, što je želja velike većine građana Crne Gore, svi politički akteri moraju podržati stabilnost i funkcionalnost demokratskih institucija, poručila je u izjavi za Antenu M Ana Pisonero, portparol Evropske komisije (EK), komentarišući neuspjeli pokušaj formiranja 44. Vlade.

– Ustavni sud koji u potpunosti funkcioniše ključan je za osiguravanje poštovanja osnovnih prava svih građana Crne Gore i očuvanje stabilnosti institucija – kazala je Pisonero.

Ona je dodala da su predstavnici EU tokom nedavne posjete poslali jasnu poruku.

Parlamentarna većina proglasila je 29. decembra poslanika Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove vlade.

On je proglašen za madatara na osnovu spornih izmjena zakona o predsjedniku, kojim je parlamentarna većina preuzela dio ustavnih ingerencija predsjednika Mila Đukanovića u dijelu predlaganja mandatara za sastav nove vlade.

Zapadne zemlje su upozorile da bi Vlada formirana na osnovu takvog zakona imala sporan legitimitet i da bi saradnja s njom bila upitna. Preporučili su da političke partije u Crnoj Gori postignu dogovor o deblokadi Ustavnog suda i pripreme prijevremene izbore.