
Politička kriza je izazvana odmah nakon izbora, koji su bili u avgustu 2020. godine. Mi iz Pokreta za promjene, ali i iz Demokratskog fronta, postavili smo se kao faktor stabilnosti i u cijeloj situaciji smo demonstrirali inicijativu koja bi dovela do toga da se partije, odnosno politički lideri tih partija kojima su građani dali povjerenje, dogovore. Samim tim bismo i preuzeli odgovornost, kazao je u razgovoru za "Dan" poslanik Pokreta za promjene (PzP) i Demokratskog fronta (DF) Nikola Bajčetić.
Bajčetić ocjenjuje da je Crna Gora u prethodne dvije godine doživjela niz eksperimenata.
– Imali smo ekspertsku vladu za koju niko nije glasao. Nakon toga smo imali manjinsku vladu. Mislim da je Crna Gora, to jeste njeni građani umorni od različitih eksperimenata i da bi trebalo da sjednemo za sto i da se dogovorimo o formiranju tehničke vlade koja bi imala za cilj da pripremi vanredne parlamentarne izbore. Ta vlada bi imala ograničen rok i u vladi bi bili politički akteri koji su dobili povjerenje na izborima. Kao što sam već napomenuo, DF je spreman da preuzme odgovornost, jer smo svjedoci da eksperimenti koje su predlagale naše kolege nisu zaživjeli. Mislim da je ovo realno rješenje, da se vratimo građanima koji su nam dali povjerenje i sjednemo za sto – ističe Bajčetić.
Skupština Crne Gore je izglasala nepovjerenje vladi Dritana Abazovića, sat iza ponoći 20. avgusta, nakon dvanaest sati rasprave. Za smjenu izvršne vlasti glasalo je 50 prisutnih poslanika. Inicijativu za smjenu Vlade podnijelo je 36 poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Liberalne partije, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije (SDP) i Demokratske unije Albanaca, poslije potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC). U završnoj riječi, predsjednik Vlade Dritan Abazović je izrazio nadu da će predsjednik Crne Gore uskoro dati novoj većini mandat za sastav nove vlade ili će, u suprotnom, doći do nove nestabilnosti. Istakao je da on u pregovorima o formiranju nove vlasti neće učestvovati. Bajčetić navodi da ukoliko se ne postigne dijalog između partija koje su pobijedile na izborima, definitivno je izlaz u vanrednim parlamentarnim izborima.
– Ovakva, poljuljana politička situacija najviše odgovara mafijaškim i kriminogenim strukturama u Crnoj Gori, koje su već javno targetirane i rekao bih da su ugrožene u ovom trenutku, a kada su strukture ugrožene, onda su najopasnije. Iz tog razloga potreban nam je što hitniji koncenzus kako bismo nastavili borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji opterećuju Crnu Goru dugi niz godina – navodi poslanik Demokratskog fronta, Bajčetić.
Često se sugeriše da DF nije prihvatljiv međunarodnoj zajednici. Stav američke administracije jeste da Front nije njihov partner. Takođe, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula nedavno je kazao da crnogorska politika treba da odluči gdje želi ići – u EU ili će se naći u orbiti nekog rusko-srpskog svijeta.
Bajčetić navodi da je DF, kao najveća politička organizacija, uvijek spreman za preuzimanje odgovornosti.
– Takođe, DF je možda i jedina politička organizacija u Crnoj Gori koja nije pod kontrolom stranih ambasada, već služi isključivo interesima svoje države i svog naroda. Zato je vrlo važno naglasiti da je DF spreman na saradnju sa svim zapadnim adresama, ali isključivo uz međusobno uvažavanje i poštovanje, u borbi za mir, bezbjednost, regionalnu stabilnost i ekonomski prosperitet poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, kao i međunarodno pravo – zaključuje Bajčetić.
Коментари (0)
Оставите свој коментар