Zapadni Balkan se svrstava među ekonomije koje su najviše pogođene odlaskom kvalifikovanih ljudi uz očekivanja da će u narednoj deceniji region izgubiti oko milion mladih ljudi, kazala je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu. Ona je dodala da činjenica da ljudi odlaze iz regiona ne predstavlja samo rizik za raspoloživost radne snage već prijeti i dodatnim pritiskom na penzioni sistem i sistem zdravstvene zaštite u regionu. Ako se ova predviđanja ostvare, Zapadni Balkan bi vrlo brzo mogao postati region koji stari, što će nas dovesti do stalne potrebe za dodatnim resursima.
U ovom izdanju #TalkingPoint, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu govori o ljudskom kapitalu i svim preprekama koje prate i tek će pratiti pretjeran odliv kvalifikovanih ljudi sa Zapadnog Balkana, te otvara diskusiju o tome šta se može učiniti kako na ličnom, tako i na institucionalnom nivou. Za početak se može uspostaviti novi način razmišljanja o migracijama, kao i o tome kako bolje iskoristiti emigracije, sve to uz obaveznu izradu novih nacionalnih i regionalih omladinskih politika, fokusiranih na njegovanje i vrijednovanje mladih i kvalifikovanih ljudi iz našeg regiona.
- Iako je teško doći do provjerenih podataka može se reći da su ekonomije Zapadnog Balkana među najpogođenijim odlivom kvalifikovanih ljudi. Oko jedne petine stanovnika rođenih na Zapadnom Balkanu danas živi u inostranstvu. Ukupan broj radno sposobnog stanovništva na Zapadnom Balkanu je u zadnjih pet godina umanjen za više od 400.000 ljudi. Iako su migracijski tokovi u porastu širom svijeta, naš region prednjači po povećanju i intenzitetu iseljavanja kvalifikovanih mladih ljudi sa procjenama da će u predstojećim decenijama izgubiti između jedne četvrtine i polovine kvalifikovanih i obrazovanih mladih građana.
Znamo sve faktore koji potiču iseljavanje kvalifikovanih mladih ljudi, od visoke stope nezaposlenosti i siromaštva do isključenosti. Također znamo faktore koji privlače mlade ljude, kao što su geografska blizina Evropske unije, ali i činjenica da neke zemlje članice idu i korak dalje i potiču dolazak visokokvalifikovanih imigranata sa Zapadnog Balkana. Želim, međutim, predstaviti ovu priču iz jednog drugog ugla.
Koliko nas sve to, naime, košta? Može li se odrediti cijena koštanja odlaska ljudi iz regiona? Na neki način, da, može. Troškovi visokog obrazovanja po osobi se u prosjeku kreću od preko 18.000 eura u Albaniji do 34.000 eura u Srbiji. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina, na primjer, godišnje troši više od 50 miliona eura na obrazovanje medicinskih radnika od kojih je moguće da će neki raditi negdje u inostranstvu. Da li će Zapadni Balkan nastaviti sa proizvodnjom besplatne radne snage za druge ili ćemo napraviti okruženje u kojem će naša omladina željeti ostati?
Šta mladi misle o svemu tome? U okviru ovogodišnjeg izdanja istraživanja Balkan Barometar pitali smo mlade ljude o prioritetnim oblastima kojima, po njihovom mišljenju, vlasti trebaju posvetiti više pažnje. Mogućnost zapošljavanja je istaklo 47% mladih ljudi, 38% je pomenulo obrazovanje a 26% je navelo sigurnost kao glavni prioritet. Istraživanje je pokazalo i da 70,6% ispitanika dobi između 18 i 25 godina razmatra da živi i radi u inostranstvu. Ako se te namjere ostvare, Zapadni Balkan bi uskoro mogao postati društvo koje stari.
Šta, onda, možemo učiniti? Region treba brzo djelovati. Neki smatraju da stvaranje pozitivnog narativa kojim bi se promijenilo viđenje odliva kvalifikovanih ljudi kao nacionalnog poraza, njegovanje odnosa s dijasporom i korištenje emigracije mogu biti dobre mogućnosti. Mi smatramo da je prijeko potrebno povoljno okruženje, jer ljudi žele biti tamo gdje se osjećaju cijenjenim i gdje imaju puni kapacitet da ostvare vrijednost. Kada ljudi to imaju, onda i ostaju- rekla je Bregu.
