Kako je kazao u saopštenju, nedavno su iz Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva javne uprave (MJU) kao nadležnog resora, poslali Predlog zakona o Vladi na mišljenje Evropskoj komisiji.

- CGO je dokument dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a shodno kontinuiranom interesovanju za ovaj zakonski tekst, a ovom prilikom ga objavljuje kako bi zainteresovana javnost mogla nezavisno da ga analizira. CGO je imao uvid u ranije verzije ovog teksta i učestvovao na sastanku Venecijanske komisije (VK), gdje su predstavljene sugestije civilnog sektora - dodao je.

Prema riječima Mirkovića, VK je u svom mišljenju izrazila zabrinutosti i dala prijedloge za unaprijeđenje zakona, uz detaljnu i stručnu analizu koja se treba uzeti kao mjerodavna.

- Jedno od ključnih pitanja odnosi se na strukturu i sastav Vlade. Prethodni nacrt je predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je Venecijanska komisija preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora. U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja. Takođe, predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje - istakao je.

Kako je kazao, danas je Crna Gora država sa najglomaznijom Vladom u Evropi, čak 32 člana Vlade, proporcionalno veličini vjerovatno i rekorder u svijetu.

- Brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su ima razgraničenja u radu, kao što niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari. Zaboravljen je princip racionalizacije, a prijedlog Zakona o Vladi teži da sve to ozakoni i neprihvatljivo učini prihvatljivm - tvrdi on.

Mirković navodi da CGO smatra da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jedan po ministarstvu.

- Posebno zabrinjava što je potpuno izbrisano pitanje tehničkog mandata Vlade, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama. VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su očito razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se ovo pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse - poručuje Mirković.

Kako je naglasio, čudi i da je MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata, sada ovo potpuno izostavilo ostavljajući prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada.

- Kada je riječ o obaveznim resorima koji se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima, CGO je i ranije sugerisao da bi tu mjesto morao imati i resor prosvjete i/ili kulture, što je podržala i VK. Međutim, umjesto toga, u posljednjem predlogu Vlade dodato je ministarstvo javne uprave - podsjetio je.

Otvorenost sjednica Vlade za javnost ostavljena je, kaže, samo kao mogućnost a ne obaveza što je, u postojećim okolnostima snižavanja transparentnosti, problematično.

- Takođe, regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno je za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta. Novina u posljednjem predlogu zakona odnosi se na provjeru integriteta mandatara, članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti, kroz popunjavanje upitnika i provjere nadležnih organa - navodi u saopštenju.

Mirković navodi da CGO smatra da je ovo korak naprijed, ali mali da bi se suštinski unaprijedio integritet javnih funkcionera.

- CGO godinama snažno zagovara i uvođenje i obaveznih ljekarskih pregleda za članove Vlade (predsjednika Vlade, potpredsjenika/ke i ministre/ke i generalnog sekretara/ku), uključujući psihološku procjenu i testiranje na psihoaktivne supstance, kako bi se eliminisali dvostruki standardi koji postoje između državnih službenika i visokih funkcionera. Ta inicijativa CGO-a ima podršku preko tri četvrtine građana i građanki - ukazao je.

Mišljenja je da nije preciznije definisana nadležnost Skupštine nad Vladom, što je bila jedna od ključnih preporuka Venecijanske komisije.

- CGO će nastaviti da prati dalji proces i da se zalaže da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi koji će unaprijediti funkcionisanje izvršne vlasti i spriječiti dalju politizaciju i zloupotrebu institucija koja ograničava demokratsku konsolidaciju države - zaključio je Mirković.