U poređenju sa državama Zapadnog Balkana, Crna Gora dolazi nakon Slovenije, koja je na 41. mjestu, i Hrvatske, koja se nalazi na 63. mjestu.
Slijedi Sjeverna Makedonija na 84, Albanija na 91, Bosna i Hercegovina na 109, dok je Srbija na 116. mjestu.
Indeks percepcije korupcije predstavlja najčešće korišćeni globalni pokazatelj za mjerenje percipiranog nivoa korupcije u javnom sektoru, a zasniva se na procjenama eksperata i privrednika. Rezultati se izražavaju na skali od nula, što označava visok nivo korupcije, do 100 bodova, koji ukazuju na veoma nizak nivo korupcije.
U nekoliko zemalja Zapadnog Balkana, slab odgovor pravosuđa predstavlja jednu od glavnih prepreka uspješnoj borbi protiv korupcije, dok su istovremeno sudije i tužioci sve češće meta napada vlasti.
- Nakon istraga o navodnim zloupotrebama članova Vlade, Tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji (33) suočava se sa rastućim pritiscima, uključujući kampanje diskreditacije koje predvodi vlast, opstrukciju saradnje policije i zakonske izmjene koje slabe njegovu sposobnost da istražuje organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou. U Bosni i Hercegovini (34), politički uticaj na imenovanja u pravosuđu toliko je duboko ukorijenjen da su brojni pokušaji njegove efikasne regulacije propali, uprkos činjenici da to predstavlja ozbiljnu prepreku na putu evropskih integracija zemlje - piše između ostalog u izvještaju.
Na globalnom nivou, najviši skor osmu godinu zaredom ostvarila je Danska sa 89 bodova, a slijede Finska sa 88 i Singapur sa 84 boda. Na samom dnu liste nalazi se Južni Sudan, koji je najlošije rangirana država prema ovom indeksu.
