U susret NATO samitu postoji široka saglasnost članica da je taj korak neophodan, uprkos inkrementu od 150 procenata u apsolutnoj vrijednosti u odnosu na postojeću obavezu izdvajanja dva odsto BDP za odbranu.
Iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović "Danu" su saopštili da aktuelna geopolitička dešavanja, sa ratom na evropskom tlu, ali i drugim prijetnjama i izazovima iz svih pravaca i domena, predstavljaju razlog zbog kojeg NATO sprovodi veoma zahtjevnu vojnu transformaciju, kako bi mogao da garantuje bezbjednost evroatlantske teritorije i njenih građana.
– Za ovu veoma ambicioznu agendu neophodno je izdvajanje značajnih sredstava za potrebe odbrane. Ovaj pravac djelovanja korespondira sa porukama nove američke administracije da je uvećanje odbrambenih budžeta neophodno kako bi se podjela transatlantskog tereta učinila dodatno ravnomjernom. Zato postoji opšte saglasje među saveznicama da je povećanje izdvajanja za odbranu neophodno, odnosno da je dva odsto BDP postalo nedovoljno da se NATO učini spremnim da odgovori na sve izazove i prijetnje – saopštili su nam iz Biroa za odnose s javnošću Ministarstva odbrane.
Očekuje se da će lideri na predstojećem NATO samitu u Hagu 24. i 25. juna donijeti odluku o potrebi za znatnim povećanjem ulaganja u odbranu u narednom periodu.
– S obzirom na to da su pregovori o ovoj odluci i dalje u toku na nivou Alijanse, ne želimo prejudicirati ono što šefovi država i vlada treba da usvoje u Hagu. Kakva god odluka da bude, uvjereni smo da će Crna Gora, u duhu pouzdane NATO članice, odgovorno pristupiti njenoj implementaciji, u čemu će uloga resora odbrane biti neizostavna. Naglašavamo da će značajan procenat opredijeljenih sredstava, kao i do sada, biti namijenjen modernizaciji i opremanju vojske, dominantno kroz implementaciju dodijeljnih NATO Ciljeva sposobnosti. U ovom segmentu već nekoliko godina u nizu izdvajali smo značajno više od onog što je bilo definisano po NATO kriterijumima (najmanje 20 odsto budžeta, a Crna Gora je prošle godine 30,41 procenata odbrambenog budžeta alocirala za navedene svrhe, a očekuje se da ove godine taj procenat bude još veći) – istakli su iz resora odbrane.
Kako su naglasili, činjenica da će izdvajanje za odbranu biti jedna od glavnih tema na predstojećem Samitu NATO-a potvrđuje da se radi o političkom pitanju koje uveliko prevazilazi isključivo oblast odbrane.
– Samim tim, implementacija odluke iz ove oblasti iziskuje međuresorski pristup i aktivnu participaciju i drugih resora – poručili su iz Ministarstva odbrane.
Tim povodom kontaktirali smo i Ministarstvo finansija, iz kojeg su nam kratko odgovorili da su u kontekstu dosadašnjeg izdvajanja, u okviru budžeta za 2025, kao i u prethodnom periodu, za oblast odbrane izdvajana sredstva u iznosu od dva odsto BDP-a, dok će izdvajanje za naredni period biti predmet razmatranja prilikom izrade godišnjeg zakona o budžetu.
Ekonomski analitičar Oleg Filipović podsjetio je da su odavno najavljena povećanja izdvajanja sredstava iz budžeta za odbranu za članice NATO-a.
Ukazao je da je jedna od zemalja članica koja je ispunjavala svoje obaveze dok su ta sredstva iznosila dva odsto BDP bila i Crna Gora.
– Kao jedna mala zemlja koja ima, uslovno rečeno, manje realne prihode, koji pretežno dolaze sa turističke strane, nameće se pitanje kako ćemo obezbijediti ta sredstva. Da li treba odmah da krenemo sa pet odsto ili treba postepeno da povećavamo izdvajanja kao neke druge zemlje. Pristalica sam ovog drugog načina, da se definiše pozicija odakle će se plaćati, odnosno iz koje vrste prihoda, i da se postepeno dostigne obavezni nivo ulaganja u odbranu – kazao je Filipović za "Dan".
