Jedan od načina koji bi u zakonodavnom domu zaveo red jeste usvajanje zakona o Skupštini. Taj akt obećava se godinama, ali ga još uvijek nema na vidiku. Razlog što taj akt nije usvojen, prema ocjeni pravnika i analitičara Dalibora Vuksanovića, jeste to što bi onda postojale regule koje bi morali da poštuju, a sve dok se taj, kao i zakon o Vladi ne usvoje, poručuje, imaćemo samo obrise države.
Da je crnogorski parlament najotvoreniji u regionu, pokazalo je najnovije istraživanje Centra za demokratsku tranziciju. Sa druge strane, ovogodišnji rezultat je najlošiji u posljednje četiri godine. Istraživanje je pokazalo da Skupština Crne Gore i ove godine ostvaruje visok rezultat u pogledu administrativne otvorenosti i ostvaruje 83,24 odsto ispunjenih kriterijuma. Kako navode iz CDT-a, to znači da parlament objavljuje predložene i usvojene zakone, amandmane, zapisnike, informacije o prisustvu poslanika. S druge strane, navode da je kontrolna uloga ove institucije ozbiljno degradirana, da se sjednice otkazuju bez prethodnog dogovora i valjanih obrazloženja, da je sve primjetnija samovolja vlasti, zbog čega je dovedeno u pitanje obavljanje njene Ustavom određene uloge.
Svoju kontrolnu ulogu parlament bi morao da vrši efikasnije kada bi se usvojio zakon kojim bi se precizno definisale obaveze zakonodavnog doma. Kako ističe Vuksanović, obaveza države je bila da usvoji taj, ali i zakon o Vladi nakon obnove nezavisnosti 2006. godine i izglasavanja Ustava Crne Gore. Nisu usvojeni, poručuje, iz praktičnih razloga – Poslovnik o radu Skupštine Crne Gore i Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao podzakonski akti, lakše se mijenjaju.
– Razlog zašto Skupština ne uvaja ove zakone je jasan – imali bi regule koje bi morali da poštuju. Kontrolna uloga Skupštine je izgubila smisao oko momenta kad je sadašnji premijer prilikom izlaska iz plenarne sale izjavio da je to gubljenje vremena, a sadašnja većina to glatko prećutala. Imali smo momente u prethodnom periodu da premijer izmišlja termin `parlamentarna diktatura` ili naziva poslanike bitangom, ali se uredno, svakog mjeseca, pojavljivao u Skupštini i uvažavao one koji su ga birali. Aktuelna Vlada nikako da razumije sistem – nisu oni birali Skupštinu nego je Skupština birala njih, samim tim – Skupština ih kontrološe! Ako ne njih kao pojedince, što nikako da shvate da su kao pojedinci nebitni, a ono njihove funkcije – kazao je Vuksanović "Dan".
Smatra da će, ipak, bez obzira na sitne partijske interese, a usljed procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, morati da se uvede red i usvoje se i ova dva sistemska zakona.
– Time će se uvesti jasan broj ministarstava i njihovih nadležnosti, ali i jasni mehanizmi kontrole izvršne vlasti od strane onih koji je biraju, pa neće moći da se dešava da predsjednik Vlade ne dođe zato što je na plaži. Izvinjavam se `imam ranije preuzete obaveze`. Moraće da podnosi izvještaj za svoj rad. Crna Gora će, svidjelo se to nekom ili ne, biti uređena država, gdje će institucije znati što su prava, a što obaveze. Do tada ćemo imati samo obrise države – zaključio je Vuksanović.
Iz CDT-a napominju da godinama unazad Skupština važi za najotvoreniji parlament u regionu, ali da je ovogodišnji rezultat najniži u posljednje četiri godine mjerenja.
– U ovom sazivu svjedočimo sistemskoj degradaciji naše najvažnije demokratske institucije. Umjesto da kontroliše izvršnu vlast, Skupština funkcioniše kao puki instrument političke većine, koja smatra da zbog dovoljnog broja podignutih ruku može da oblikuje `demokratski` život po svojoj mjeri, zanemarujući ustavni balans vlasti – naveli su iz CDT-a.
Na dubinu problema u ostvarivanju jedne od ključnih funkcija parlamenta, kontrole izvršne vlasti, kako ističu, ukazuju neredovno održavanje premijerskog sata i rijetka organizacija kontrolnih saslušanja.
– Od predviđenih 15 sjednica posvećenih premijerskom satu u aktuelnom sazivu Skupštine, održano je svega osam, od čega samo dvije u 2025. godini. U ovom sazivu uvedena je još jedna nesvakidašnja praksa – da se odgovori predsjednika Vlade na pitanja poslanika objavljuju na sajtu, kad se premijerski sat ne održi. Pored toga, održana su svega četiri kontrolna saslušanja tokom 2025, od čega tri u drugoj polovini jula, a imali smo i primjer da poslanici čekaju više mjeseci da dobiju odgovore na poslanička pitanja od ministra – navode iz te NVO.
Kako dodaju, čak ni redovne sjednice više ne predstavljaju garanciju parlamentarnog rada, jer se i one često odlažu ili otkazuju i to, kako tvrde, bez transparentnog obrazloženja i bez prethodnog dogovora na Kolegijumu predsjednika. Time se, navode, obesmišljava politički dijalog. Posebno, kažu, zabrinjava činjenica da nema volje da se radi na zakonu o Skupštini, ključnom pravnom aktu koji bi trebalo da ojača ulogu parlamenta.
– I Zakon o slobodnom pristupu informacijama je na čekanju, iako je dostavljen još u februaru uz predlog da se donese po hitnom postupku. Očigledno da ovaj suštinski važan zakon nije u interesu naših političkih aktera. Iako Skupština zadovoljava značajne kriterijume administrativne transparentnosti i objavljuje većinu dokumenata važnih za praćenje njenog rada, ove godine na sajtu Skupštine nijesu dostupni polugodišnji izvještaji o utrošenim sredstvima, aktuelna komunikaciona strategija je istekla i nije poznato da li se radi na novoj, a primijećena je i selektivnost u razmatranju e-peticija – saopšteno je iz CDT-a.
