U ovom trenutku Crna Gora se nalazi u dubokoj institucionalnoj krizi kojoj su doprinijele političke elite u Crnoj Gori. Trenutno su mnoge institucije u nekoj vrsti v.d. stanja, pa tako imamo v.d. predsjednicu Vrhovnog suda, v.d. predsjednicu Vrhovnog državnog tužilaštva, Vladu Crne Gore kojoj je izglasano nepovjerenje prošle godine, Skupštinu Crne Gore koja je nedavno raspuštena ukazom predsjednika Crne Gore, neophodno je kompletiranje Sudskog savjeta, Ustavni sud nije suštinski funkcionalan, a takođe je istekao i mandat guvernera Centralne banke Crne Gore. Iz svega navedenog vidimo u kakvoj se krizi Crna Gora trenutno nalazi, a rješavanje iste je isključivo u rukama političkih elita, ocijenio je u razgovoru za "Dan" koordinator programa ljudskih prava i pravde u Građanskoj alijansi Pavle Ćupić.

Ćupić dodaje da se u prethodnom periodu moglo vidjeti koliko su u stvari važni, između ostalog, zakoni o Vladi Crne Gore i Skupštini Crne Gore čije je donošenje bilo barem deklarativno jedan od prioriteta.

– U ovakvim situacijama za razrješenje mnogih pitanja koja su aktuelizovana u prethodnom periodu najpozvaniji bi bio Ustavni sud Crne Gore koji je morao brže i efikasnije da radi i ne dozvoli da se država nađe u ovakvoj beznadežnoj situaciji. Građanska alijansa je ukazivala na eventualne posljedice izbora svega troje sudija Ustavnog suda, čime ova institucija nije kompletirana i ne može raditi u punom mandatu, te smo apelovali na političke aktere da izaberu sve četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda, ali očigledno nije bilo sluha za tako nešto. Na kraju, postavlja se pitanje da li nekome odgovara da se država nalazi u ovakvoj blokadi i jednom pravno-institucionalnom haosu. Trenutno je najbolje rješenje da o tome svoj sud daju građani na izborima – istakao je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, izborni zakoni su odavno trebalo da budu predmet detaljnih izmjena, u skladu sa preporukama međunarodnih organizacija, ali ni ovdje nije pokazano posebno interesovanje za realizaciju navedenih izmjena.

– Bilo je riječi da su neophodne izmjene izostale zbog činjenice da dio poslanika iz parlamentarne manjine bojkotuje rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Ipak, podsjećamo da za niz zakona iz korpusa izbornih zakona za čije usvajanje nije potrebna dvotrećinska većina, već većina od 41 poslanika, što znači da je u praksi moglo doći do izmjena određenog broja izbornih zakona čime bi se situacija koliko-toliko poboljšala. Poruka je jasna, izborni zakoni se pod hitno moraju mijenjati, a posljednja dešavanja u Državnoj izbornoj komisiji su pokazala neophodnost profesionalizacije ove institucije. U cilju podsjećanja javnosti na slabost institucija u Crnoj Gori, ukazujemo i na paradoks da lokalni izbori u Šavniku još uvijek nijesu završeni ni poslije više mjeseci – zaključio je Ćupić.