Skupština danas najvjerovatnije neće izabrati sudije Ustavnog suda (US) i tako obezbijediti kvorum za rad te institucije, zato što u parlamentu nema podrške za to. To znači da će se na predstojeće izbore u 14 opština ići bez Ustavnog suda, koji je posljednja instanca za žalbe u tom procesu. Zbog toga se dovodi u pitanje i legitimnost izbornog procesa.
Advokat Veselin Radulović rekao je za "Dan" da s obzirom na to da su kandidati na skupštinskom odboru predloženi preglasavanjem nije realno očekivati da se izabere bar jedan sudija Ustavnog suda.
– Političke partije su više puta pokazale da im je partijski interes ispred svega jer su skoro sve parlamentarne stranke u prethodne dvije godine u različitim periodima opstruirale izbor sudija Ustavnog suda. Očigledno da im cilj nije bio da u Ustavnom sudu izaberu sudije koje će profesionalno i stručno vršiti funkciju, već da se traži način da izaberu partijske kadrove. U krajnjem, to su otvoreno pokazali pojedinim pitanjima na intervjuima koja su se odnosila na aktuelna dešavanja o kojima partije imaju različite stavove. Ako ne dođe do izbora bar jednog sudije, upitno je da li se izborni proces može privesti kraju i da li se mogu proglasiti konačni rezultati – navodi Radulović.
Iz GP URA, Demokratske Crne Gore i Demokratskog fronta (DF) nezvanično nam je saopšteno da će glasati za predložene kandidate.
Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Nikola Bajčetić kazao je za "Dan" da je evidentno da se Crna Gora već duži vremenski period nalazi u političkoj i ustavnoj krizi.
– Politička i ustavna kriza prouzrokovana je formiranjem 42. i 43. Vlade Crne Gore koje nije rezultat volje većine građana koji su glasali na izborima 2020. Član 2 Ustava Crne Gore vrlo jasno definiše da građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika, te da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima u skladu sa zakonom. Ovakva nestabilnost zaustavila je dalji napredak Crne Gore na evropskom putu i onemogućila oporavak institucija koje su višedecenijskom vladavinom jednog režima bile faktički razorene, i to do te mjere da su nerijetko služile za obračun sa sopstvenim građanima koji su samo drugačije politički mislili – kazao je Bajčetić.
Dodao je da nas je politička kriza dovela do zaustavljanja oporavka pravnog sistema Crne Gore, koji je, prema njegovom mišljenju, konačno krenuo da ustaje nakon pada DPS-a.
– Da bi pravne institucije sprovodile pravdu, potrebne su jake i odgovorne političke elite koje misle dobro svojoj zemlji i njenim građanima, koje su spremne na konsenzus i koje će ostaviti po strani uskopartijske interese zarad opšteg interesa države. Blokada Ustavnog suda i nedostatak kvoruma onemogućava zaštitu izbornih prava, ali i drugih ljudskih prava. Valjda je svima jasno da bez deblokade Ustavnog suda nećemo imati transparentne predstojeće izborne procese i da se njihov legitimitet dovodi u pitanje. Korak ka izlasku iz ovog političkog ćorsokaka jeste deblokada Ustavnog suda. Svako dalje odlaganje izbora sudija Ustavnog suda predstavljaće političku drskost i neodgovornost prema državi onih političkih elita koje budu demonstrirale neozbiljnost prema ovom važnom procesu – podvukao je Bajčetić.
Istakao je da vjeruje da su, u krajnjem, svi politički akteri u Crnoj Gori spremni da izađu iz kruga u kojem su do sada uglavnom bili zastupljeni partijski interesi i međustranačka nadgornjavanja i da će kroz demonstraciju ozbiljnosti i odgovornosti uspjeti da deblokiraju Ustavni sud i izaberu kandidate, među kojima, kako smatra, postoje pravi profesionalci sa ozbiljnim biografijama.
Ustavni odbor predložio je glasovima poslanika bivše skupštinske većine četiri kandidata za sudije Ustavnog suda – Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) je saopšteno da neće glasati za predložene kandidate.
– Na sjednici Ustavnog odbora održanoj prije nekoliko dana aktuelna parlamentarna većina nastavila je sa realizacijom scenarija dalje paralize državnih institucija. Uprkos tome što je Ustav jasan i što je jasno da je potrebna dvotrećinska većina, odlučili su se da predlože svoje kandidate, bez ikakvih prethodnih konsultacija i dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima, isključivši iz tog procesa polovinu poslanika Skupštine Crne Gore. Stoga koristimo priliku da obavijestimo crnogorsku javnost da smo primili k znanju takav odnos i da ćemo, iz tog razloga i mi biti isključeni iz procesa glasanja na sjednici Skupštine Crne Gore danas. Dakle, bićemo isključeni iz procesa koji predstavlja lažan pokušaj da se obezbijedi funkcionalnost Ustavnog suda, a zapravo krije suštinsku namjeru da se i ta vitalna državna institucija drži u stanju blokade – navodi se u saopštenju DPS-a.
Kako su dalje naveli, ono što se ipak može jasno zaključiti jeste da se iza ove namjere krije strah od sigurnog poraza, te se ovim manevrom želi osporiti legitimnost izbora.
– Pozivamo da se odustane od ove farse, da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor i da se kroz politički dijalog pokuša doći do konsenzusa kojim će se obezbijediti dvotrećinska većina – naveli su u saopštenju.
Iz svih partija u više navrata je saopštavano da je deblokada pravosuđa prioritetna za ozdravljenje društva, kao i za evropski put Crne Gore. I iz Evropske unije (EU) upozoravaju da je deblokada pravosuđa najbitnija, te da je bez Ustavnog suda sve ostalo kompromitovano.
Funkcioner Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić rekao je da DPS odlukom da ne podrži izbor sudija Ustavnog suda pokazuje pravo lice.
– Pokazujete pravo lice. Da vam ne odgovaraju sva četiri predložena kandidata, mogu da razumijem, ali da ne postoji nijedan valjan kandidat, da odblokiramo Ustavni sud, to je nepojmljivo. Kako sada pada u vodu priča kada ste Građanski pokret URA optuživali da ne želimo deblokadu evropskog puta – poručio je Radovanić DPS-u.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić (DF) ocijenila je da odluka DPS-a da ne podrži izbor sudija Ustavnog suda nosi jasne konsekvence i odgovornost za posljedice koje nastupaju. U izjavi za portal RTCG, ona je kazala da se nada da to neće biti konačan stav i da će značaj evropskih integracija i ostalih potreba Crne Gore odigrati ulogu.
– Kompletiranje Ustavnog suda je ne samo obaveza i nadležnost parlamenta, već i odluka koja je važna za sveukupno funkcionisanje države, prije svega u smislu zaštite ustavnih prava građana, u smislu legalnosti održavanja predstojećih izbora, ali i zbog statusa Crne Gore u pregovorima sa EU – rekla je Kordić.
Istakla je da su kandidati za sudije Ustavnog suda ljudi sa respektabilnim biografijama.
– Nema naznaka da bilo ko od njih ima partijske ili druge partikularne interese. Bilo je još kandidata koji su podjednako zavređivali taj izbor, no konkurs je raspisan za četvoro i Ustavni odbor je obavezan da predloži onoliko kandidata za koliko je konkurs raspisan – istakla je Kordić.
Za izbor sudija neophodna je dvotrećinska većina.
Od Socijaldemokrata i od Socijaldemokratske partije juče nismo uspjeli da dobijemo odgovor na pitanje da li će podržati nekoga od predloženih kandidata. Iz Bošnjačke stranke nam je saopšteno da će svoj stav saopštiti na sjednici. Nezvanično saznajemo da će njihovi poslanici oko ovog pitanja danas biti uzdržani. Iz te stranke je nakon sjednice Ustavnog odbora saopšteno da pripadnik bošnjačkog naroda ne može biti član Sudskog savjeta, ne može ući u Tužilački savjet, ne može biti izabran za sudiju Vrhovnog suda i Apelacionog suda, a sada zvanično ne može ni u Ustavni sud. Oni su tada naveli da je to sumorna slika i realnost građanske Crne Gore.
Ako u prvom krugu ne bude potrebne većine, najranije mjesec nakon glasanja ići će se u drugi, u kom će za izbor biti potrebno 49 glasova. Staroj većini u tom slučaju ne bi bio potreban DPS, ali im trebaju glasovi Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije, Bošnjačke stranke, Liberalne partije i albanskih stranaka, koji imaju 11 poslanika.
Ustavni sud je bez kvoruma i van funkcije od 13. septembra, kad je penzionisan sudija Miodrag Iličković.
Коментари (0)
Оставите свој коментар