
Šefova poslaničkih klubova u Skupštini sastaće se ponovo danas, u 17 sati, povodom političke krize zbog izbora sudija Ustavnog suda i deblokade ostalih institucija, a već u ponedjeljak na dnevnom redu Skupštine biće glasanje o sudijama i, moguće, o Zakonu o predsjedniku.
I dok građani Crne Gore, zaboravljajući prazne frižidere, veliku inflaciju, zaduživanja i rast kamata, očekuju da se konačno riješi ustavna kriza, političkim partijama kao da odgovara blokada kompletne države, pa se iz dana u dan javljaju nove ideje koje bi mogle prisiliti političku elitu na dogovor u korist građana.
Najnoviju je iznio predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević, koji traži da se u Crnoj Gori uvede vanredno stanje.
– Dovoljno je samo mijenjati naslove: predsjednik države u službi mafije, premijer u službi mafije, predsjednik Višeg suda u službi mafije, direktor policije u službi mafije, šef ANB-a u službi mafije... Očistimo institucije od plaćenika DPS-a i od vojnika mafije. Ovo je Kolumbija na Jadranu. Ovo je slika i prilika Crne Gore pod režimom Mila Đukanovića – zaključio je Medojević.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kaže da je najvažnije pravilno razumjeti dobronamjernu sugestiju međunarodnih partnera Crne Gore, a ona glasi: proevropska politika ne dozvoljava baš svaki savez.
– Prema tome, svi kojima je stalo do evropske perspektive Crne Gore poštovaće mišljenje VK. U suprotnom, našoj državi prijeti potpuna blokada EU puta, ali i međunarodna izolacija – naveo je Nikolić.
On je podsjetio da 75 odsto građana Crne Gore podržava članstvo u EU, što je činjenica koja obavezuje.
– Dakle, interes građana i države nije da se članstvo u EU podredi želji parlamentarne većine da se obračuna sa DPS-om, niti da se u predstavničkom domu građana ruši institucija predsjednika Crne Gore – smatra Nikolić.
Politički konsultant Boško Kovačević rekao je za "Dan" da je neminovno da dođe do medijacije Evropske unije kako bi političke elite u Crnoj Gori došle do rješenja, makar im ona bila i nametnuta.
– Nezrelost političke elite, u pojedinim slučajevima i nepismenost, te njihova neodgovornost prema građanima kao svojevrsnim zatočenicima, vode ka neophodnoj međunarodnoj medijaciji, što svako ne bi bilo po prvi put – rekao je Kovačević.
Kovačević smatra da zapadni partneri mogu da se odluče i za neke radikalnije poteze.
– Nažalost, jedino prijetnje ličnim sankcijama (pojedincima) mogu dovesti do spoznaje da je prijeko potrebno doći do što šireg konsenzusa i na taj način odblokirati državne institucije, uvažavajući princip nezavisnosti institucija, sa jedne strane, i podjele grana vlasti, sa druge strane. Evropski partneri moraju uzeti ne samo aktivniju ulogu u pregovorima, već ih i determinisati, jer samo tako naše društvo može izaći iz mraka u kome se nalazimo. Trenutak te spoznaje jeste bolan, jer Crna Gora danas nema znanje, volju i liderski potencijal da sama nađe rješenje – zaključio je Kovačević.
Sva je prilika da današnji sastanak neće dovesti do velikih pomaka jer je lider DPS-a Milo Đukanović prije nekoliko dana najavio da bi poslanici te partije mogli da glasaju za jednog sudiju Ustavnog suda ako postoji spremnost da se razgovara o utvrđivanju datuma prijevremenih parlamentarnih izbora i da se odustane od usvajanja neustavnih zakona.
To praktično ne znači ništa, jer bi i u tom slučaju Ustavni sud imao četvoro sudija, što je dovoljno za kvorum, ali i, najvjerovatnije, neriješen rezultat u glasanjima povodom ustavnih žalbi. Na taj način bi bio zadržan status kvo i blokada, koje formalno ne bi ni bilo, a faktički bi bila nastavljena. Zbog toga svakodnevno stižu apeli iz Evropske unije da crnogorski parlament izabere sve četvoro nedostajućih sudija. I koizvjestioci Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) za postmonitoring dijalog sa Crnom Gorom Damijen Kotije (Švajcarska) i Nikos Tornaritis (Kipar) nedavno su ocijenili da se Crna Gora suočava sa ključnim trenutkom svoje novije političke istorije i poručili da funkcionalan Ustavni sud mora biti uspostavljen bez odlaganja.
Ta institucija je, kako su naglasili, od vitalnog je značaja za funkcionisanje demokratije, posebno uoči izbora naredne godine.
– Uvjereni smo da će savjetodavno mišljenje Venecijanske komisije razjasniti principe neophodne za politički prihvatljiv kompromis, u skladu sa vladavinom prava i evropskim standardima – navodi se u izjavi koizvjestilaca.
Venecijanska komisija (VK) prethodno je preporučila da Skupština Crne Gore ne usvaja izmjene i dopune zakona o predsjedniku koje se odnose na proceduru izbora mandatara za sastav Vlade. Izmjenama tog zakona, koje su predložili poslanici Demokratskog fronta (DF), predviđeno je da će se mandatarom za sastav Vlade, ukoliko ga predsjednik države ne predloži, smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine poslanika.
Ustavni odbor je za sudije predložio Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić.
Za njihov izbor potrebna je tropetinska podrška, odnosno 49 glasova poslanika.