Nik Đeljošaј / - DAN

Đeljošaj: Albanci su svojim glasanjem značajno doprinijeli rezultatu referenduma 2006.

I pored ove beskompromisne privrženosti crnogorskom državnošću, Albanci u ovoj zemlji nikada nijesu došli u poziciju koju zaslužuju, čak ni Ustavom Crne Gore, naveo je on

Datum koji je odredio tok istorije naše zemlje, po mom mišljenju je 21. maj 2006. godine kada je država Crna Gora proglasila nezavisnost, saopštio je predsjednik Albanske alternative Nik Đeljošaj.

- Upravo ovaj datum vas navodi na razmišljanje o tome šta je dovelo do ovog događaja, ali i daljem toku ideje. Za crnogorsku naciju ovo je bio preporod njihove državnosti, nasilno izgubljene 1918. godine. Bilo je potrebno skoro sto godina da se crnogorski narod jednom zauvijek odvoji od „inspirativnog zagrljaja svog velikog brata – Srbije” (barem se tako vjerovalo u to vrijeme!). Za druge narode, manjinske narode, ovo je bila nada da će se jednom zauvijek udaljiti od nehumane politike, koja je poistovjećena sa ratovima devedesetih godina za stvaranje Velike Srbije, saopštio je Đeljošaj.

Kako je dodao, često nakon ovog datuma moglo se čuti da je rukovodeća struktura Crne Gore, između ostalog, zaštitila stanovništvo od rata.

- I ponavljajući je iz dana u dan kao mantru, ova izjava je postala „istina – aksiom“ o kojoj ne treba ni raspravljati. Zapravo, mišljenja sam da su manjine spasile Crnu Goru od ulaska u rat. Svaka od manjina u Crnoj Gori imala je svoj većinski narod u krvavom ratu, bilo da su to Hrvati, Bošnjaci ili Albanci. Uprkos raznim provokacijama od strane tadašnje države, manjine u Crnoj Gori su bile toliko pažljive da su mudro, pa čak i teškom mukom, sačuvale sebe, svoje porodice i svoju rodbinu, od sukoba, i je to zapravo uticalo da se Crna Gora sačuva od direktnog učešća u ratu, naveo je on.

Đeljošaj je istakao da manjine, odnosno Albanci, svojim glasom su značajno doprinijeli rezultatu referenduma, a zapravo svaka od manjina može otvoreno da izjavi da je upravo njihov glas presudio za pozitivan rezultat.

- I pored ove beskompromisne privrženosti crnogorskom državnošću, Albanci u ovoj zemlji nikada nijesu došli u poziciju koju zaslužuju, čak ni Ustavom Crne Gore. Ni u investicijama, ni u razvoju, ni u srazmernoj zastupljenosti u državnim organima. Zakoni o izborima su do danas među najdiskriminatornijima, čak retrogradniji nego što su bili u prvim godinama političkog pluralizma. Naši politički zahtjevi, iako zasnovani na ustavnim principima, najčešće su nailazili na gluve uši. Sjetimo se samo zahtjeva za samostalnom opštinom Tuzi, sa kojom su rađeni najrazličitiji eksperimenti da se ne osamostali. Izgovori su bili razni, a naša želja je bila samo da preuzmemo u svoje ruke odgovornost za što brži razvoj naše domovine. I danas vidimo da smo bili u pravu. Malesija je tek u prvom periodu postojanja kao punopravna opština, uprkos nepovoljnoj ekonomskoj klimi, doživjela procvat i razvoj, za koji je decenijama unazad bila iluzija i pomisliti na takvu mogućnost, saopštio je Đeljošaj.

Dodaje da i pored svega što se dešavalo i dešava u Crnoj Gori posljednjih godina, ponovo su manjine te koje najiskrenije pokušavaju da očuvaju crnogorsku državnost, definisano ustavom, kao sekularnu državu vladavine prava i jednakosti pred zakonom, orijentisanu ka porodici najdemokratskijih nacija svijeta.

- Čak, često nalazeći se između dvije međusobno isključive ideje, oličene sa opcijama podjela, gdje se od nas traži da se ne miješamo, jer su to stvari pravoslavne većine. Mi kao Albanci, kao autohton narod na našim prostorima, smatramo da nema pitanja u kojima ne treba da izrazimo svoj politički stav, uvjereni da su glavna pitanja bilo kog dijela stanovništva države Crne Gore i naša pitanja , jer direktno utiču na demokratski razvoj društva i orijentaciju kojoj smo u potpunosti posvećeni. Svojim političkim djelovanjem uvijek pokazujemo da smo konstruktivan element. Nijesmo pogriješili na državnoj magistrali koju je imala Crna Gora, albanske stranke u ovom pravcu nijesu imale greške, sve do dolaska na scenu elementarne nepogode à la Fatmira Gjeke koji je osramotio albanske stranke kroz podršku Srpskoj crkvi kroz podršku Temeljnom ugovoru. Naši politički zahtjevi nijesu usmjereni ni protiv koga, već za opšte dobro. Mi smo ono što jesmo i nećemo dozvoliti da nas neko previdi. 21. maj je i naš praznik! Mnogo smo doprinijeli da do toga dođe i djelovaćemo da to sačuvamo. Srećan 21. maj, Dan nezavisnosti, zaključio je on.