To se navodi u dokumentu Evropskog političkog centra (EPC) u koji je agencija MINA imala uvid.
- Ulaganjem potrebnog političkog i tehničkog kapitala da se omogući pristupanje zemlje Uniji do 2029. godine, EU bi pokazala da je spremna da izađe iz svoje zone komfora, da poštuje svoja obećanja i da djeluje odlučno - piše u dokumentu.
Navodi se da je evropska integracija oduvijek napredovala kroz delikatan balans između ambicije i uzdržanosti.
- Proširenje zauzima posebno mjesto u širem okviru evropske integracije. Ono je dugo služilo kao mehanizam kroz koji se unutrašnja stabilnost i spoljašnja transformacija međusobno osnažuju - kaže se u dokumentu.
Kako se ističe, u dvije decenije koje su prethodile ruskom ratu protiv Ukrajine, proces proširenja je stagnirao, a politička oklijevanja među državama članicama često su nadjačavala obaveze preuzete prema zemljama kandidatima.
Navodi se da je ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu 2022. godine ponovo probudila geopolitičku dimenziju proširenja i obnovila angažovanje sa Zapadnim Balkanom.
- Među trenutnim kandidatima, Crna Gora nudi najjasniju priliku da se retorika pretoči u opipljiv napredak - dodaje se u dokumentu.
U dokumentu EPC-a se ističe da će način na koji će EU odgovoriti oblikovati ne samo budućnost Crne Gore, već i Zapadnog Balkana, vjerodostojnost politike proširenja i sposobnost Unije da ispolji liderstvo u skladu sa svojim globalnim odgovornostima.
- Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u EU, sa svih 33 pregovaračkih poglavlja otvorenih i sedam privremeno zatvorenih - kaže se u dokumentu.
Kako se navodi, u junu prošle godine, pozitivan IBAR Evropske komisije potvrdio je da je Crna Gora ispunila ključne uslove u oblasti vladavine prava u poglavljima 23 i 24 – prva država kandidat koja je to postigla – što je označilo odlučujući korak ka završnoj fazi pregovora.
Podsjeća se da je Vlada usvojila sveobuhvatne reforme u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije, uključujući izmjene zakona o sudstvu, izborima i slobodi medija.
- Na osnovu ovog napretka, Crna Gora ima za cilj da do kraja ove godine zatvori dodatnih pet poglavlja – o poljoprivredi, ribarstvu, slobodnom kretanju kapitala, trgovačkom pravu i pravu poslovnog nastanjivanja i pružanja usluga. Postizanje ovog cilja podiglo bi broj zatvorenih poglavlja na 12 – prag koji se smatra dovoljnim da Savjet Evropske unije uspostavi radnu grupu za Ugovor o pristupanju Crne Gore - piše u dokumentu.
Ukazano je da rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) ostaje iznad prosjeka Zapadnog Balkana, da se inflacija smanjila nakon pandemijskih skokova, a javni dug je u padu.
- U poređenju sa susjedima, Crna Gora ima viši nivo trgovinske i finansijske integracije sa Evropskom unijom. Korišćenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja podržava monetarnu stabilnost i olakšava pristup tržištima EU - navodi se u dokumentu.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na izazove, istaknuto je da nekoliko oblasti ostaje u fazi rada.
- Nezavisnost pravosuđa je formalno ojačana, ali i dalje postoje problemi kapaciteta i sprovođenja. Napredak u borbi protiv visoke korupcije i slobode medija je djelimičan, dok reforma javne administracije i dalje pati od politizacije pri imenovanjima na višim funkcijama - piše u dokumentu.
Dodaje se da je Crna Gora, kao članica NATO-a od 2017. godine, čvrsto uključena u evroatlantski bezbjednosni okvir, da je u potpunosti usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom (ZSBP) EU, uključujući sve režime sankcija, i da aktivno učestvuje u Berlinskom procesu i regionalnim okvirima povezivanja.
Ipak, kako se navodi, napetosti sa susjednom Hrvatskom – naročito u vezi sa razgraničenjem i imovinskim sporovima – i dalje postoje, dok spoljašnji akteri nastavljaju da vrše pritisak putem političkih, vjerskih i medijskih kanala.
Ukazano je da su česte promjene vlada od 2020. godine narušile političku stabilnost i institucionalno pamćenje.
- Ipak, formiranje aktuelne Vlade 2023. godine, koja do danas uživa dvotrećinsku većinu u parlamentu, počelo je da vraća predvidljivost - ističe se u dokumentu.
EPC je jedan od najuticajnijih think-tankova u Briselu koji se bavi analizom i unapređenjem evropskih politika, osnovan je 1997. godine i glavni cilj mu je da doprinese inkluzivnijem, efikasnijem i demokratskijem EU odlučivanju kroz istraživanja, publikacije, javne debate i policy preporuke.
EPC služi kao most između institucija EU, država članica, civilnog društva i akademske zajednice, pružajući nezavisne analize o ključnim evropskim temama (ekonomske politike, proširenje, zelena tranzicija, migracije, digitalizacija, bezbjednost).
Eksperti i "senior advisers" EPC-a često učestvuju u konsultacijama Evropske komisije i Evropskog parlamenta, pa EPC ima realan uticaj na oblikovanje politika.
