Ambasador Boris Gandel / FOTO: Skupština

Gandel za "Dan": EU pažljivo procjenjuje svaki korak na crnogorskoj političkoj sceni

Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju značio bi značajnu kvalitativnu promjenu života u vašoj zemlji, svrstavanje u grupu naprednih demokratskih država koje prihvataju identične vrijednosti, a za EU bi to bilo proširenje stabilnosti prema jugu, kaže slovački ambasador

Ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel smatra da je 44. Vlada, na impresivnom početku rada, ostvarila pristojan učinak i da samo treba pravilno rasporediti snage, ne praviti nepotrebne greške, "uključujući nepotrebne žute i, ne daj Bože, crvene kartone".

Kako je istakao u intervjuu za "Dan", ako Crna Gora uspije da zatvori poglavlja 23 i 24, što je uslov za dalji napredak ka Evropskoj uniji, cijeli proces će relativno brzo napredovati i zahvaljujući dobro pripremljenim poglavljima.

– Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju značio bi značajnu kvalitativnu promjenu života u vašoj zemlji, svrstavanje u grupu naprednih demokratskih država koje prihvataju identične vrijednosti, a za EU bi to bilo proširenje stabilnosti prema jugu – kaže ambasador Gandel.

Jasno je da je nakon skoro trogodišnjeg zastoja ponovo pokrenut evropski put Crne Gore. Sve je više optimističkih najava da bi Crna Gora mogla postati članica EU i prije 2030. godine. Vi ste lično, a i država koju predstavljate, dali veliki doprinos tome. Da li ste optimista i šta bi ulazak naše zemlje u EU značio za Zapadni Balkan?

– Prije svega želim da ocijenim napredak koji je vlada Milojka Spajića ostvarila u prvih sto dana vlasti u okviru ispunjavanja integracionih ambicija Crne Gore. Fudbalskom terminologijom rečeno, pristojan učinak, impresivan početak, samo treba pravilno rasporediti snage, ne praviti nepotrebne greške, uključujući nepotrebne žute i, ne daj Bože, crvene kartone. Što se tiče pitanj da li je realan termin ulaska prije 2030. godine, želim da istaknem da je u cijelom procesu najvažnije ispunjavanje zahtijevanih kriterijuma a potom i sam ulazak u klub pod nazivom Evropska unija. Nije bitno kada će se to tačno desiti, bitno je da će se desiti. Iskreno želim da se to desi što prije. Vlada Zdravka Krivokapića preuzela je državu kada je Crna Gora imala otvorena sva poglavlja, zatvorena tri i veliki broj od njih praktično tehnički spremnih za zatvaranje. Nažalost, tadašnja vladina koalicija ovaj zamah nije iskoristila, jednako kao ni vlada Dritana Abazovića, ali u novoj vladi se osjeća ono što se zove napad na gol. Ako se uspiju zatvoriti poglavlja 23 i 24, što je uslov za dalji napredak, cijeli proces potom može relativno brzo napredovati i zahvaljujući – kako sam već pomenuo – dobro pripremljenim poglavljima. Naravno, važno je ne samo tehnički ispuniti uslove, već i politički djelovati u okviru utvrđenih pravila. Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju značio bi značajnu kvalitativnu promjenu života u Vašoj zemlji, svrstavanje u grupu naprednih demokratskih država koje prihvataju identične vrijednosti, a za EU bi to bilo proširenje stabilnosti prema jugu. Takođe, to bi bio sjajan signal drugim zemljama u regionu da se isplati vrijedno raditi na reformama i da su i njima otvorena imaginarna vrata Brisela.

Važno je da se ne naruši sistem bezbjednosti

U posljednje vrijeme u Crnoj Gori se vode burne rasprave oko bezbjednosnog sektora, a na skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost vođena je rasprava na ivici skandala. Pošto su Crna Gora i Slovačka partneri i u NATO-u, interesuje me Vaše mišljenje da li to može imati negativan uticaj na naš evropski put i status koji imamo u Alijansi, bez namjere da Vas "uvučemo" u naše unutrašnje odnose?

Treba da budete svjesni toga da praktično sve može pozitivno ili negativno uticati na uspješan završetak vaše integracije u EU. Radi se o kombinaciji tehničkog i političkog procesa. Stoga su važne ne samo tehničke, već i nekoliko političkih odluka. Sa ove tačke gledišta, najbitnije je da se ne naruši efikasnost bezbjednosnog sektora, da on odgovorno funkcioniše, da ljudi ne izgube povjerenje u sistem bezbjednosti sopstvene zemlje i, naravno, da partneri iz zemalja NATO-a, ali i EU, znaju da se mogu u potpunosti osloniti na svog saveznika. Potrebno je uraditi sve za to da Crna Gora bude dio uspješne zajedničke priče i da se nikada ne nađe u poziciji problematične članice.

Sadašnja vlada ima veliku podršku Evropske unije. Da li je tako i sa parlamentarnom većinom?

– Vlada kao takva, ako želi da bude uspješna, mora se osloniti na većinsku podršku u parlamentu, inače ne može funkcionisati. Procjena i podrška od strane EU zavisi od konkretnih koraka koje neka institucija preduzima. Važno je zadržati započeti trend.

Prilikom formiranja 44. Vlade bilo je dosta priče o "poželjnim" i "nepoželjnim" partnerima za naše zapadne saveznike. Došlo je do nekog međurješenja, ali je planirana rekonstrukcija Vlade, odnosno ulazak NSD i DNP u izvršnu vlast. Šta Vi mislite, da li je politička situacija u Crnoj Gori dovoljno stabilna da do toga i dođe?

– Ovo nije pitanje za mene, šta ja o tome mislim ili ne mislim. Formiranje vladine koalicije vezane sa rekonstrukcijom Vlade unutrašnja je stvar vaših političkih elita. One se moraju dogovoriti oko formiranja takve koalicije koja njima odgovara i koja će biti funkcionalna. To je vaše puno pravo. Naše pravo je, kao i pravo bilo koje druge zemlje, da s tim u vezi uspostavimo sa vama odgovarajući nivo dijaloga i saradnje. Uvjeravam vas da Brisel, kao i pojedine zemlje članice, pažljivo procjenjuju svaki pojedinačni korak koji se dešava na vašoj političkoj sceni, a iako ponekad na ovaj ili onaj korak ne reaguju odmah i direktno, to ne znači da situaciju ne analiziraju i ne pripremaju se za dalji mogući razvoj. Zakon akcije i reakcije ne važi samo u fizici, nego i u međunarodnim odnosima. Opet se vraćam na fudbalsku terminologiju. Kada je neki igrač tokom utakmice umoran ili ne igra adekvatno, trener uvijek ima mogućnost da ga zamijeni drugim igračem, osim ako nije iscrpio sve opcije za zamjenu. Kao navijač želim da vjerujem u pozitivan rezultat poslije odgovorno odigrane utakmice.

Pojačati trgovinsko-ekonomsku saradnju

Crna Gora i Slovačka godinama imaju iskrene prijateljske odnose. Da li je došlo vrijeme i za još intenzivniju ekonomsku saradnju i da li očekujete veći broj slovačkih investitora u Crnoj Gori?

– Već nekoliko puta sam pomenuo, pa ne bih da se ponavljam, ali pored odličnih političkih odnosa, naša saradnja duboko zaostaje upravo u trgovinsko-ekonomskoj oblasti. Naša ambasada je u Podgorici već četrnaest godina, ali opipljive rezultate zasad, nažalost, nemamo. Prošle godine su održani parlamentarni izbori u obje naše zemlje, a u oktobru su počele da funkcionišu nove vlade i kod vas i kod nas. Želim da vjerujem da je to dobar podsticaj da zahvaljujući i tome povežemo one preduzetnike koji su zainteresovani da uspješno produbljuju poslovanje i da pronađemo investitore koji bi mogli doprinijeti razvoju ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta. Iako je Crne Gora malo tržište, ipak ima veliki potencijal. Svakako da je potrebno još mnogo toga da se uradi na poboljšanju uslova za priliv stranog kapitala, ali već imate jednu prednost, a to je da je vaša valuta euro, čime se eliminiše kursni rizik. Prošle godine su Crnu Goru posjetili naši privrednici iz oblasti prehrane i želimo da nastavimo sa ovim aktivnostima, bilo uz pomoć predstavnika naših vlada, privrednih komora, ili pojedinih opština, kako bi na kraju svi zainteresovani subjekti bili zadovoljni i, konačno, da se to ogleda u povećanju vašeg životnog standarda.