Ističu i da je Crna Gora predložila ambiciozan rok da se do kraja naredne godine privremeno zatvore poglavlja 23 i 24, a više puta je naglašavano da su upravo poglavlja koja se bave vladavinom prava i najveći izazov na putu do punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Njihovo zatvaranje, kako kaže Jelena Grdinić, šefica pregovaračke grupe za poglavlje koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, zavisiće od mnogo faktora. Vjeruje, ipak, da je moguće da se i ova poglavlja zatvore u narednih godinu i po, ukoliko i pravosudne institucije i zakonodavna i izvršna vlast budu zajedno radile na tome.
U nezvaničnom dokumentu koji je EK nedavno predstavila podsjeća se da je Crna Gora prije godinu dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 – pravosuđe i temeljna prava i 24 – pravda, sloboda i bezbjednost.
– Crna Gora je nastavila sa implementacijom završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, uz određene početne rezultate – piše u u non-pejperu, uz ocjenu da je ambiciozan vremenski okvir koji je Crna Gora predložila za privremeno zatvaranje ovih poglavlja oročen do 2026. godine.
Grdinić ističe da je dobijenjem IBAR-a napravljen ozbiljan iskorak u poglavljima 23 i 24, a podsjeća da su tada dobijena i završna mjerila.
– Odmah po dobijanju završnih mjerila pristupili smo pripremi akcionih planova za ispunjavanje završnih mjerila. Akcione planove za poglavlja 23 i 24 Vlada je usvojila u aprilu ove godine, pa će, s tim u vezi, kroz praćenje realizacije aktivnosti biti praćeno ispunjavanje završnih mjerila u ovim poglavljima – kazala je Grdinić za "Dan".
Kako je dodala, preostalo je da se završna mjerila, po tri po poglavlju, ispune.
– To će zavisiti od velikog broja indikatora koja moraju biti ostvarena kako bi se, u konačnom, poglavlja i zatvorila. Vjerujem da ćemo u periodu od godinu i po, do kada je plan da se zatvore sva pregovaračka poglavlja, uspjeti da zatvorimo i ova dva. Sve radnje koje se preduzimaju, preduzimaju se upravo u tom pravcu. Međutim, ovo podrazumijeva koordinaciju i zalaganje svih pravosudnih institucija, zakonodavne i izvršne vlasti. Nije moguće odrediti od koga zavisi manje ili više; prosto je neophodno jednako zalaganje svih aktera uključenih u sam proces – naglasila je Grdinić.
Crna Gora je do sada ostvarila neke pozitivne početne rezultate u oblasti pravosuđa, ali je implementacija reformi nedovoljna, smatraju u EK. Kako se navodi u non-pejperu, potpuno je sprovedeno svega 22,1 odsto aktivnosti iz Akcionog plana Strategije reforme pravosuđa 2024–2026, 58,4 odsto je sprovedeno djelimično, a 19,5 odsto nije sprovedeno.
Konstatovano je i da Crna Gora još nije sprovela pravne reforme koje bi dodatno osnažile nezavisnost Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta, da Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu i dalje treba uskladiti sa ključnim preporukama Venecijanske komisije u pogledu veće odgovornosti, jasnijih operativnih okvira, jače zaštite ličnih podataka i strategije za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima.
– Takođe, nedostaje poseban zakon o radnim pravima sudija, a nedostaci postojećih pravila o ocjenjivanju sudija i predsjednika sudova još nisu otklonjeni. Crna Gora mora dosljedno osigurati brzo imenovanje na visoke sudske pozicije, zasnovano na zaslugama i transparentnosti – navodi se u dokumentu EK.
Među obaveze koje Crnu Goru čekaju na putu ka EU, kako napominju iz EK, spadaju i imenovanja u Tužilačkom savjetu i Sudskom savjetu. Kao opominju iz Brisela, u Sudskom savjetu je upražnjeno jedno mjesto, a u Tužilačkom savjetu tri mjesta, pa pozivaju Skupštinu da hitno pristupi imenovanju novih članova. U non-pejperu se ukazuje i na neadresirane preporuke Venecijanske komisije da Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu nije usklađen s preporukama o odgovornosti i zaštiti podataka, na nedostatak zakona o pravima sudija, zastarjeli pravni okvir za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova. Podsjećaju i na problem loših uslova rada i prostornih kapaciteta Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta.
