Evropski parlament, kao jedina na izborima direktno izabrana institucija Unije, nerijetko se u samim članicama percipira s manje interesovanja nego nacionalne skupštine, što se ogleda u znatno slabijoj izlaznosti birača. Zbog toga manje partije na talasu dobro mobilisanog biračkog tijela uspijevaju da dobiju poslanike i time postanu dio procesa oblikovanja evropske politike. Pitanje je, međutim, da li će i Crna Gora, sa svojom specifičnom političkom scenom, krenuti istim putem kada jednog dana dobije svoje mjesto u Strazburu i Briselu.
Ulaskom u EU, Crna Gora bi dobila relativno mali broj poslaničkih mjesta u Evropskom parlamentu, procjene se kreću oko šest mjesta, slično kao Slovenija, Kipar ili Luksemburg, kazala je za "Dan" Nikoleta Đukanović, docent na Univerzitetu "Donja Gorica". Kako pojašnjava, to znači da će svaki izborni rezultat imati proporcionalno veći značaj, a manja promjena u broju glasova može presudno uticati na to ko će predstavljati zemlju u EP.
– Iskustvo većine članica EU pokazuje da izbori za Evropski parlament slabije motivišu birače nego nacionalni izbori. Razlozi su višeslojni, od percepcije da se ključne odluke donose na nacionalnom nivou, do udaljenosti evropskih institucija od građana. Crna Gora vjerovatno neće biti izuzetak, pa je teško očekivati da će izlaznost na evropskim izborima biti jednaka onoj na parlamentarnim izborima – rekla je Đukanović.
Ona je naglasila da manja izlaznost, po pravilu, pogoduje manjim partijama, naročito onima koje imaju disciplinovano i motivisano biračko tijelo.
– U zemlji poput Crne Gore, sa malim brojem mjesta u EP, to znači da bi i partije koje nemaju značajnu težinu na domaćoj sceni mogle dobiti evropski mandat, ukoliko uspiju mobilisati birače. To je iskustvo i drugih malih država članica – dodala je Đukanović.
Naša sagovornica ukazuje da takva situacija nosi određene i rizike i prednosti.
– S jedne strane, može se desiti da partije bez ozbiljnog političkog uporišta u zemlji dobiju zastupljenost u EU institucijama, ali, s druge strane, to može otvoriti prostor za nove političke snage i perspektive. Za Crnu Goru će biti posebno važno da politički akteri i mediji rade na podizanju svijesti o značaju evropskih izbora, jer će upravo ta zastupljenost oblikovati percepciju zemlje u Briselu i šire – zaključila je Đukanović.
I pored toga što će broj crnogorskih poslanika u Evropskom parlamentu biti mali, prema ocjeni direktorice CEDEM-a Nevenke Vuksanović, istovremeno je ipak riječ o institucionalno značajnom broju mjesta, kojima će se omogućiti vidljivost.
– Iskustvo većine država članica pokazuje da je izlaznost na izborima za Evropski parlament niža nego na nacionalnim izborima. S obzirom na političku kulturu u Crnoj Gori i percepciju EU kao udaljene teme, realno je očekivati sličan obrazac, ali gajim optimizam da će nas obuzeti entuzijazam što smo članovi evropske zajednice i da ćemo te izbore shvatati ozbiljno. U praksi to znači da će mobilizacija manjeg broja birača moći presudno da utiče na izborni rezultat – kazala je Vuksanović.
Ona je saglasna da takva dinamika otvara prostor manjim partijama, koje, kroz ciljane kampanje, mogu osvojiti mandate u EP iako nemaju značajnu podršku na domaćoj sceni.
– Time one dobijaju legitimitet i uticaj u evropskom zakonodavnom procesu koji ne odražava nužno i njihovu realnu političku snagu u Crnoj Gori – navela je Vuksanović.
