Međutim, još uvijek nije poznato dokle se stiglo s tim poslom i kada se taj zakon može očekivati. Ono na šta se ukazuje sa svih strana jeste da bez zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom nema istinske borbe protiv kriminala i korupcije, ali ni zatvaranja poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom.
Da bez zakona koji bi omogućio da država oduzme imovinu za koju se dokaže da je nelegalno stečena nema ni prave borbe protiv kriminala ukazuje se sa različitih adresa godinama. Ministar pravde Bojan Božović najavio je prije par mjeseci da bi taj zakon trebalo da bude završen ove jeseni. Poslanik Demokrata i član Odbora za antikorupciju Skupštine Crne Gore Momčilo Leković vjeruje da će usvajanjem tog zakona biti zadat završni udarac mafiji. Prema informacijama kojima on raspolaže, Božovićev resor aktivno radi na pripremi zakonskog rješenja koje će omogućiti efikasno oduzimanje imovine stečene kriminalom.
– Ovaj zakon je od presudnog značaja jer Crna Gora više ne smije dozvoliti da oni koji su decenijama pljačkali državu uživaju u bogatstvu koje su stekli nezakonito. Samo primjer policajca koji je na svom računu imao 48 miliona eura najbolje pokazuje dubinu problema i potrebu za odlučnim djelovanjem. Takvi slučajevi jasno pokazuju da je sistem godinama bio zarobljen i da je krajnje vrijeme da se imovina stečena kriminalom vrati državi i građanima – kazao je Leković.
Podsjeća da su slične zakone uspješno primijenile zemlje poput Italije, koja je kroz sistematsko oduzimanje imovine mafiji zadala presudan udarac organizovanom kriminalu.
– Crna Gora mora ići tim putem, putem odlučne, beskompromisne borbe za pravdu. U našoj bliskoj prošlosti mnogi na švercu cigareta stvarali imperije, dok su obični građani jedva sastavljali kraj s krajem. Država mora pokazati da se kriminal ne isplati, da nema nedodirljivih i da će svako ko se ogriješio o zakon snositi posljedice. Uz veting koji se već sprovodi u bezbjednosnim strukturama, usvajanje ovog zakona biće završni udarac kriminalnim i mafijaškim organizacijama. To će biti jasan dokaz da Crna Gora postaje država prava, u kojoj pravda nije prazna riječ, već stvarna vrijednost. Oduzimanjem imovine stečene kriminalom država ne oduzima samo novac, već vraća dostojanstvo svim poštenim građanima – istakao je Laković.
S druge strane, građanski aktivista Dževdet Pepić smatra da nijedan zakon ne može zamijeniti jake institucije.
– Priča o antimafija zakonu, modelima koje imaju druge države, koji primijeniti... više je gubljenje vremena, a i da dosta kasnimo sa njim. Poblem Crne Gore je što mnogo više sredstava imaju pojedini privatnici, takozvani moćnici, koji su ko zna preko kojih računa ili kakvom trgovinom oprali taj novac. Bez obzira koliko imamo jake zakone, moramo da imamo i nekoga ko će da ih primijeni. Nijedan zakon ne može zamijeniti jake institucije. A kako da primijene zakone ako manje-više sve političke aktere, kako one što su bili na vlasti prije 30. avgusta, tako i ove sad, više interesuje kome će pripasti bezbjedonosni sektor, kome tužilaštvo i pravosuđe, nego kakve su te institucije? – kazao je Pepić za "Dan".
Ističe da se se takvi zakoni pominju praktično od početka višestranačja, ali da da nijedna politička struktura tome do sada nije iskreno pristupila.
– Jedan od problema je i naš mentalitet, jer kada nam nešto ide u prilog, onda to ne vidimo kao veliki problem. Poznato je i da su najbolje živjeli ljudi koji su imali korelacije sa nekim iz vladajućih partija – rekao je Pepić.
