U tom kontekstu, Crna Gora sve više dolazi u fokus evropskih institucija kao jedan od najnaprednijih kandidata za članstvo.
Novo dansko predsjedavanje donosi jasan zaokret: ubrzanje procesa proširenja više se ne tretira isključivo kao tehničko pitanje.
– U svijetu koji se mijenja, proširenje je geopolitička nužnost – poručuju iz Kopenhagena.
Danska ministarka za Evropu najavila je da će širenje Unije biti jedno od ključnih prioriteta, posebno imajući u vidu sve snažniji uticaj Rusije u regionu Zapadnog Balkana.
– Veća EU znači snažnija Evropa i zato ćemo tokom predsjedavanja učiniti sve da zemlje koje ispunjavaju uslove ostvare mjerljiv napredak ka članstvu – poručeno je uoči preuzimanja predsjedavanja.
U tom širem evropskom okviru, Crna Gora se često ističe kao najpouzdaniji kandidat sa Zapadnog Balkana. Tokom nedavne konferencije u Podgorici, evropski poslanik i izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru, Šerban-Dimitrije Sturdža, potvrdio je da je "Crna Gora pouzdan partner koji je postigao stvarni napredak".
– Sva 33 pregovaračka poglavlja su otvorena, a šest je već privremeno zatvoreno – to je jasna demonstracija političke volje i evropske posvećenosti. Rumunija i Crna Gora dijele zajedničke vrijednosti i stratešku viziju: ujedinjenu i stabilnu Evropu – istakao je Sturdža, pozivajući EU da ispuni svoje obaveze prema partnerima koji ispunjavaju kriterijume.
On je posebno naglasio važnost daljih reformi u oblastima pravosuđa, slobode medija, borbe protiv korupcije i modernizacije javne uprave, ali i potrebu da se proširenje više ne tretira isključivo kao tehnička procedura, već kao politička i istorijska misija.
Evropski put Crne Gore uživa i snažnu podršku građana. Prema posljednjim anketama, više od 75% građana izražava podršku članstvu u EU – što je među najvišim procentima u regionu. Ova podrška ostaje stabilna uprkos političkim izazovima i povremenim zastojima u reformskim procesima, što dodatno obavezuje domaće vlasti na odgovorno i dosljedno vođenje pregovora.
Ipak, napredak nije bez izazova. Danska je već ukazala da očekuje veći reformski tempo u svim zemljama kandidatima, uključujući Srbiju, ali i dodatne napore u domenu vladavine prava, slobode medija i institucionalne otpornosti. Jedan od testova u narednim mjesecima biće upravo Crna Gora – da li će usljed političke stabilizacije i otvaranja prema EU biti u stanju da zatvori naredne klastere i time postane prva zemlja regiona koja je ušla u završnu fazu pregovora.
I dok su izjave evropskih zvaničnika sve ohrabrujuće, činjenica je da evropski put Crne Gore i dalje obilježavaju višegodišnji institucionalni problemi, politička polarizacija i spor tempo implementacije ključnih reformi. Riječ je o procesima koji ne zavise isključivo od evropske dobre volje, već i od unutrašnje odgovornosti i sposobnosti domaćih struktura da sprovedu ono što su se obavezale.
U aktuelnom međunarodnom kontekstu, politika proširenja EU postaje test kredibiliteta evropskog projekta. Crna Gora, kao mala, ali reformski aktivna zemlja, može i treba da bude primjer toga da evropski san nije izblijedio. Ključne institucije Unije sve jasnije šalju poruku: oni koji ispunjavaju kriterijume, treba da osjete konkretne pomake – a Crna Gora se danas, više nego ikada, nalazi upravo u tom ključnom trenutku. No, da bi taj trenutak bio istorijski, potrebna je volja koja nadilazi deklarativnu posvećenost i podršku iz Brisela.
