Turska će od 7. avgusta pružati konzularnu pomoć crnogorskim državljanima koji putuju ili borave u 25 zemalja u kojima Crna Gora nema diplomatsko-konzularna predstavništva, nakon što je u petak turski Predsjednik Redzep Tajip Erdogan odobrio bilateralni sporazum, saopštio je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

– Odluka Vlade Crne Gore da sa Turskom sklopi ovaj bilateralni Sporazum sa sobom otvara mnoga pitanja – dodaje on.

Posebno, kada se zna da Turska nema ovakav sporazum ni sa jednom drugom državom na svijetu. Nivo ekonomskih odnosa sa Turskom nije na nekom strateški važnom nivou. Izvoz u Tursku čini 3,3% ukupnog izvoza, a uvoz iz Turske je tek 5,1% ukupnog izvoza, ističe Medojević.

Dok su kompanije sa turskim vlasnicima najbrojnije, ukupne investicije iz ove zemlje su tek na desetom mjestu.

U bankarskom sektoru imamo Zirat banku, turskog investitora koji je kupio hotel Fjord u Kotoru što bi ovom gradu, a turska firma Toščelik gazduje železarom u Nikšiću. uz sve veće i opravdanije prigovore Sindikata da se masovno krše ljudska prava.

– Čini se da je najintenzivnija saradnja na kriminalnom planu i da se krupne figure organizovanog kriminala iz Turske osjećaju dobrodošlim u Crnoj Gori – kaže predsjednik PzP-a.

Na vojnom planu nema neke ozbiljnije saradnje, kao i u saradnji obavještajnih agencija.

Prema njegovim riječima, ipak, ovaj bilateralni sporazum je mnogo važniji Turskoj nego Crnoj Gori. Turska ima ozbiljne geostrateške planove i širi svoj uticaj na Balkanu. Iako je članica NATO, zvanična Turska ne dijeli vrijednosti demokratije, ljudskih prava i sloboda. Nakon neuspjeha vojnog udara, Erdogan je suspendovao čitav spektar, prije svega političkih prava i uveo rigidnu ličnu vladavinu koja je, sa izmjenama Ustava, postala superiornija od svih drugih grana vlasti.

Turska je, kako kaže, država bez sumnje jedna od najvažnijih autoriteta u islamskom svijetu, od enormne strateške važnosti za neke od najvećih zapadnih sila, prije svih Veliku Britaniju.

S druge strane, Turska je zemlja rigidnog režima u kojoj se ljudska prava i slobode masovno krše. Erdogan veoma jasno iskazuje svoju ambiciju za snaženje ne samo interesa Turske države, već i islama na Balkanu, pa se i ova eksluzivna odluka za Crnu Goru mora razumjeti i kao dio politike “meke moći” i ,moguće, instrumentalizacije nekih budućih geostrateških interesa u regionu, preko Crne Gore.

Ovo je, za sada, najdirektnije i najkonkretnije iskazivanje posebnih interesa Turske prema Crnoj Gori i sa sobom nosi čitav niz otvorenih pitanja. Nivo diplomatskih, ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, vojnih odnosa (posebno u prošlosti) Crne Gore i Turske nije ukazivao na strateško savezništvo.

Da li se ovim iznenadnim sporazumom, zatvara obruč oko Srbije i povećava pritisak oko rješavanja pitanja Kosova i Republike Srpske, ostaje da se vidi. Diplomatija je često tajna i obavijena višestrukim slojevima interesa. Zašto je Crna Gora toliko važna za Tursku, vidjećemo, zaključuje predsjednik PzP-a.