U intervjuu za "Dan" povodom 9. maja – Dana Evrope, on je istakao da je sada presudan trenutak kada svi treba istinski da pokažemo posvećenost našem zajedničkom cilju – članstvu države u Evropskoj uniji do 2028. godine.
– U tom kontekstu, reformski procesi moraju biti vođeni odlučno, odgovorno i uz uključenost stručne i šire javnosti. Ovo, međutim, nije često slučaj, imajući u vidu da javna rasprava izostaje pri donošenju brojnih zakonskih rješenja. Reforma javne uprave, posebno u dijelu kvalitetnijeg odnosa prema potrebama građana, takođe izostaje – kaže Milatović.
Dan Evrope simbolizuje jedinstvo, mir i zajedničke evropske vrijednosti. U kojoj mjeri je Crna Gora danas, po Vašem mišljenju, zaista usvojila te vrijednosti u praksi i šta bi ovaj datum trebalo da znači našim građanima?
– Dan Evrope je za Crnu Goru više od simbolike; to je put koji smo odabrali, put koji podržava veliki broj naših građana i put kojem svi moramo biti posvećeni. Dan Evrope usko je povezan i sa Danom pobjede nad fašizmom, koji je označio kraj najstrašnijeg rata u istoriji, u kojem je naša zemlja, hrabro se boreći protiv okupatora, dala značajan doprinos. Ovi datumi podsjećaju nas na važnost zajedništva, solidarnosti borbe za ljudska prava i slobode, koji su danas temelj evropskih vrijednosti.
Promjene 2020. godine bile su inicijalna varnica da se mnoge stvari, po mom mišljenju, pokrenu naprijed. Smjenjivost vlasti bila je neophodna za naše demokratsko sazrijevanje, ali moramo biti iskreni i priznati da imamo da radimo još puno, posebno u oblasti vladavine prava, funkcionalnosti naših institucija, meritokratije i svega onoga što utiče na svakodnevni život naših građana.
Takođe, u vremenu kada su globalno prisutne različite polarizacije, pa i u državama razvijene Evrope, važno je da Crna Gora zadrži ono što je njena suština, a to je multietnički i multikonfesionalni sklad, da smanjimo podjele po različitim osnovama u našem društvu i okrenemo se onome što nas spaja.
Vjerujem da je ovo presudan trenutak, trenutak kada svi treba istinski da pokažemo posvećenost našem zajedničkom cilju – članstvu države u Evropskoj uniji do 2028. godine, koji zahtijeva snažniju posvećenost reformskim procesima, veću odgovornost institucija i aktivno učešće svih društvenih aktera.
Da li smatrate da aktuelna politika Vlade Crne Gore ubrzava ili usporava evropski put zemlje, naročito kada je riječ o vladavini prava i reformi pravosuđa?
– Deklarativno, poruke koje šalju predstavnici Vlade jesu na fonu potrebe ubrzanja našeg evropskog puta. Međutim, neke odluke vlasti zbunjuju podjednako i crnogorsku javnost i naše EU partnere. Podsjetiću da smo prošle godine imali iskustvo koje nas je koštalo pogoršanja bilateralnih odnosa sa Republikom Hrvatskom, što je, u konačnom, onemogućilo da ispunimo predviđenu dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Da iz tog iskustva nismo izvukli pouke svjedoči i Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji sam vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. Taj dokument može imati još razorniji potencijal po okončanje našeg evropskog puta jer bi njegovo sprovođenje odstupalo od temeljnih principa na kojima počiva EU – uključujući javne tendere, konkurenciju i transparentnost. Ovo je jasno iskazano i u mišljenju Evropske komisije.
Evropski partneri prate svaki korak, a građani očekuju konkretne rezultate, ne samo deklarativnu posvećenost. U tom kontekstu, reformski procesi moraju biti vođeni odlučno, odgovorno i uz uključenost stručne i šire javnosti. Ovo, međutim, nije često slučaj, imajući u vidu da javna rasprava izostaje pri donošenju brojnih zakonskih rješenja. Reforma javne uprave, posebno u dijelu kvalitetnijeg odnosa prema potrebama građana, takođe izostaje.
Tempo reformi, naročito u oblasti vladavine prava, i dalje je, po mom mišljenju, nedovoljno snažan i mislim da se od nas očekuje veća efikasnost i politička hrabrost u njihovom sprovođenju.
Politički sistem ostaje zarobljen kroz zatvorene izborne liste, što ograničava izbor građanima i direktniju demokratiju. Zato smatram da su otvorene izborne liste neophodan korak naprijed u našem demokratskom razvoju. Otvorene liste vratile bi moć odlučivanja građanima i smanjile ulogu partitokratije u našem društvu.
Kako komentarišete sve češće poruke iz Brisela u kojima izražavaju zabrinutost zbog usporavanja evropskih reformi i vidite li odgovornost konkretnih institucija u tome?
– Vrata EU širom su otvorena za Crnu Goru, u to me uvjerava svaki sastanak sa visokim zvaničnicima Unije. Poruke koje dobijam djeluju ohrabrujuće i treba da nam posluže kao dodatan motiv da još bolje i brže radimo.
Crna Gora je percipirana kao lider u regionu kada je riječ o evropskim integracijama, ali liderstvo se mora stalno potvrđivati i konkretnim djelima. U tom kontekstu vidim i posljednji odgovor evropske komesarke Marte Kos u vezi sa spornim sporazumom sa UAE.
Kada je u pitanju odgovornost, svaka institucija treba da preuzme svoj dio tereta; Skupština kroz zakonodavnu inicijativu i kontrolnu ulogu, što, čini mi se, u suštini izostaje; Vlada kroz operativnu realizaciju reformi, a pravosuđe kroz nezavisno i efikasno djelovanje.
Ipak, najveća odgovornost je na Vladi i njeno djelovanje, u najvećoj mjeri, opredjeljuje uspješnost savladavanja EU obaveza. Da bismo do 2028. godine postali članica EU, moramo preći nekoliko etapa. Svaka etapa mora imati jasno definisano prolazno vrijeme, koje će opredijeliti ocjenu o tome da li Vlada prati zacrtanu dinamiku EU integracija. U konkretnom slučaju, jasan indikator predstavljaju zatvorena pregovaračka poglavlja.
Članstvo Crne Gore u EU definisao sam kao ključno područje svog predsjedničkog djelovanja. Zbog toga sa posebnom pažnjom pratim djelovanje svih subjekata koji su uključeni u integracioni proces i trudim se da budem korektiv lošim praksama i odlukama.
Postoji li rizik da unutrašnje političke podjele dovedu u pitanje strateški cilj – članstvo u EU – i kako predsjednik države može djelovati kao stabilizujući faktor u tom procesu?
– Političke podjele su realnost i sastavni dio svakog demokratskog društva, ali je važno da one ne prerastu u blokade koje ugrožavaju strateške interese zemlje. Ponavljam još jednom: članstvo u EU je strateški interes oko kojeg treba da postoji što širi društveni i politički konsenzus. Moja uloga je da taj konsenzus podstičem i da okupljam različite društvene aktere oko zajedničkog cilja. To sam činio i činiću i dalje kroz podsticanje institucionalne saradnje, komunikaciju sa predstavnicima vlasti i opozicije i kroz dijalog sa NVO sektorom.
Pokušavajući da shvatim i razumijem ljude koji decenijama pripadaju različitim političkim i ideološkim polovima, nastojim da pošaljem poruku da je Crna Gora zajednička kuća u kojoj svi imamo jednaka prava, ali i obaveze da tu kuću učinimo što ljepšim domom svih nas. Kriminal, korupcija i nacionalizam su prijetnja za Crnu Goru. Zato nam je potrebno više vladavine prava, istinskih reformskih poduhvata i građanskih vrijednosti.
Kako komentarišete odnose između Predsjedništva i ostalih grana vlasti, s obzirom na sve češće nesuglasice po pitanjima ključnim za unutrašnju politiku?
– U svakom demokratskom društvu, razlike u mišljenjima između različitih grana vlasti potpuno su normalne i poželjne jer doprinose institucionalnoj ravnoteži. U tom kontekstu, moj odnos prema svim granama vlasti je jasan od početka. On je određen Ustavom i zakonima, dobronamjeran i principijelan.
