U diskusiji je naglašeno da predložena rješenja doprinose većoj pravnoj sigurnosti i unapređenju poslovno ambijenta u Crnoj Gori, odnosno stvaraju se bolji i sigurniji uslovi za ulaganje kapitala. Takođe ovim propisom se štiti prostor kao najveće bogastvo Crne Gore.
- Predloženim izmjenama se propisuje da će Državna komisija biti subjekat obavljanja djelatnosti revizije, stručnog nadzora i tehničkog pregleda za projekte autoputeva, brzih saobraćajnica, magistralnih i regionalnih puteva, zato što se radi o objektima od opšteg interesa, za koje je investitor država, a sve u cilju bolje kontrole izgradnje objekta, kao i praćenja dinamike i troškova tokom građenja. Inoviranim odredbama se daje mogućnost licima pravne, ekonomske i geodetske struke da obavljaju poslove inspekcijskog nadzora iz razloga što jedinice lokalne samouprave već imaju ustanovljenu praksu da poslove građevinske inspekcije obavljaju i pravnici i geodete, zbog nedostatka kadra - naveli su iz Vlade.
Takođe, predloženo je da se produžava se rok za uspostavljanje inspekcijskog nadzora u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata, iz razloga što se još nisu stekli uslovi za njegovo uspostavljanje, kao i zbog nedostatka kadra.
Vlada je, takođe, utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Donošenju ovog zakona se pristupilo radi njegovog usaglašavanja sa Direktivom 2014/54/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. aprila 2014. godine o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajemčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja, u cilju zatvaranja pregovaračkog poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika.
- Predloženim dopunama se obezbjeđuje efikasan pristup pravnoj zaštiti za zaposlene,odnosno radnike i poslodavce iz država članica Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske Konfederacije u Crnoj Gori. Na ovaj način se omogućava da u parnicama iz radnih odnosa zaposlenog, odnosno radnika, može zastupati lice koje je član sindikalne organizacije, a poslodavca punomoćnik člana udruženja poslodavaca - navodi se u informaciji.
Cilj dopune ovog zakona je, kako su naveli, da se državljanima iz navedenih država, koji rade ili posluju u Crnoj Gori, omogući jednak pristup sudskoj zaštiti kao i domaćim subjektima, u skladu sa načelom jednakosti stranaka u postupku i standardima prava Evropske unije.
Utvrđen je i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova. Cilj ovih izmjena je povećanje pravne sigurnosti strana u sporu, poboljšanje uslova rada miritelja i arbitara, te unapređenje rada Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, a sve radi povećanja efikasnosti postupaka mirnog rješavanja individualnih i kolektivnih radnih sporova, preciziranja normativnog okvira i usklađivanja sa praksom. Ovim izmjenama se usklađuje zakonodavni okvir s potrebama prakse i međunarodnim standardima u oblasti mirnog rješavanja radnih sporova. Isto tako, Predlogom zakona se vrši usklađivanje u skladu sa direktivama u okviru Pregovaračkog poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika, odnosno sa Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. aprila 2014. o mjerama za olakšavanje ostvarivanja prava koja su radnicima priznata u kontekstu slobode kretanja radnika i Regulativom (EU) br. 492/2011 Evropskog parlamenta i Savjeta od 5. aprila 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (kodifikacija). Navedeno u smislu omogućavanja državljanima Evropske unije, Evropsko ekonomskog prostora i Švajcarske Konfederacije kao i članovima njihove porodice da kada zasnuju radni odnos u Crnoj Gori imaju prava da zaštitu svojih prava ostvaruju pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova. Isto tako, omogućiće im se da budu izbrani za miritelje i arbitre u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom.
Vlada je je usvojila Informaciju o postignućima u uspostavljanju Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C). Centar predstavlja zajedničku inicijativu Republike Francuske, Republike Slovenije i Crne Gore, koja ima za cilj da, kao međunarodna organizacija sa sjedištem u Podgorici, aktivno učestvuje u edukativnim aktivnostima svih struktura kritične infrastrukture zemalja Zapadnog Balkana u oblasti sajber bezbjednosti. U Informaciji se navodi da je Centar započeo programske aktivnosti kroz prvi trening iz oblasti sajber higijene u javnoj administraciji u maju 2023. godine. Od tada, WB3C je razvio širok spektar edukativnih programa i obuka usmjerenih na jačanje kapaciteta institucija i stručnjaka u oblasti sajber bezbjednosti, sajber kriminala i sajber diplomatije. U kontinuitetu se organizuju teorijske i scenarijske obuke prilagođene policijskim i pravosudnim strukturama, koje obuhvataju teme poput kriptovaluta, tipologija kriminala, rukovanja digitalnim dokazima, onlajn seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece, kao i obavještavanja iz otvorenih izvora (OSINT). Programi Centra obuhvataju i oblasti zaštite kritične infrastrukture, upravljanja sajber incidentima, razvoja i jačanja kapaciteta nacionalnih i sektorskih CERT, CIRT i CSIRT timova, kao i obuke trenera sa ciljem unaprjeđenja sajber higijene i odgovornog ponašanja u digitalnom okruženju. Od svog osnivanja, WB3C je obučio više od 300 stručnjaka iz zemalja Zapadnog Balkana, a samo tokom 2025. godine realizovano je 12 obuka iz oblasti kibernetičkog kriminala i sajber bezbjednosti. Na sjednici je konstatovano da osnivanjem i razvojem Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), Crna Gora potvrđuje svoju izuzetno važnu ulogu u oblasti sajber bezbjednosti u regionu, doprinosi jačanju otpornosti država Zapadnog Balkana na sajber prijetnje i istovremeno stvara prepoznatljiv međunarodni okvir saradnje, edukacije i razvoja digitalnih vještina zasnovanih na evropskim vrijednostima i standardima.
Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.
