Crna Gora je na putu da dobije najglomazniju vladu u svojoj istoriji, a formiraće je premijer Milojko Spajić, koji je bio ministar u najmanjoj vladi koju smo ikada imali, sa svega 12 ministarstava.

Premijerova izjava da bi volio da u Vladi vidi i Bošnjačku stranku, uz koalicioni sporazum koji predviđa ulazak u izvršnu vlast ministara iz Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, garantuje da će Spajićeva vlada imati najmanje 24 ministarstva i šest, a možda i osam potpredsjednika.

Najava premijera da bi BS mogla da uđe u Vladu otvara neriješena pitanja PES-a i Demokrata: Ili policija, ili koalicija!

Sve to izgleda kao pravi partijski juriš na fotelje u izvršnoj vlasti, i to u vrijeme kada se očekuje da predlog zakona o Vladi konačno stigne do Skupštine. Predlog zakona je već prošao javnu raspravu i dobio pozitivnoi mišljenje Venecijanske komisije. Sada je, međutim, neizvjesno može li zakon o Vladi stići do Skupštine do marta, kako je najavljivano. Jasno je da je neophodan, na šta su nevladine organizacije upozoravale još prije više od deset godina.

Kako su se mijenjale vlade, tako su se javljale i incijative za donošenje zakona o Vladi. Po tom pitanju aktivna je bila i vlada Dritana Abazovića, ali predlog zakona nikada nije predala Skupštini, najvjerovatnije jer joj to nije odgovaralo, s obzirom da bi takav zakon spriječio dugoročnije vršenje izvršne vlasti u tehničkom mandatu.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj je tačno prije godinu dana govorio o neophodnosti donošenja ovog zakona. On je ministar i u 44. Vladi, ali zakona još nema. To ukazuje da ni vladi Milojka Spajića ne odgovara da taj zakon bude brzo donesen.

Naime, ako bi taj zakon bio donesen za mandata ove vlade, vjerovatno bi došli u situaciju da ne mogu reorganizovati Vladu na način kako je to isplanirao Spajić. Zakon o Vladi ograničava broj potpredsjednika, ali i ministarstava, tako da zakonski ne bi bilo moguće izaći u susret svim partijama i neograničeno širiti Vladu.

– Trenutno smo u fazi iznalaženja najboljih rješenja kojima ćemo propisati provjeru integriteta članova Vlade i praćenje primjene Etičkog kodeksa – kazala je nedavno Aleksandra Masoničić iz Ministarstva javne uprave.

Funkcioner Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić kaže da je dobro što se uključila Venecijanska komisija, da zakonska rješenja ne donosimo naprečac, bez prethodnih kvalitetnih analiza.

– Smatram da treba dati dodatno vrijeme zarad kvaliteta, ali nema potrebe preko pola godine, kako bi bilo prihvatljivo – naveo je Anđušić.

Kako je dodao, osim transparentnosti, ovaj zakon je sjajna prilika da se otklone pravne praznine koje smo imali kroz izborne procese, i prije svega kroz komunikaciju na relaciji Vlada, parlament i predsjednik Skupštine.